
Službeni plakat naučnog skupa · Izvor slike
Dva panela povezala su historiju zločina nad Bošnjacima u srednjem Podrinju s istraživanjima genocida u Srebrenici, masovnih grobnica, sudbine nestalih i negiranja genocida. Učesnici su razmatrali i etičku odgovornost u očuvanju sjećanja.
Direktorica Muzeja Šejla Cakić-Rizvanović istaknula je da skup treba doprinijeti očuvanju historijske istine i javnom suočavanju s prošlošću. Dr. sc. Muamer Džananović govorio je o društvenoj odgovornosti Instituta, nizu programa o događajima iz devedesetih i potrebi da se javni prostor uskrati organiziranom negiranju. Posebno je izdvojio historijski kontinuitet zločina i pitanje osoba čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni i dostojanstveno sahranjeni. Direktor Biblioteke mr. Dženan Handžić ukazao je na mjesto Srebrenice u kolektivnom pamćenju i akademskom, kulturnom i društvenom životu.
Od historijskih progona do genocida u Srebrenici
• Dr. sc. Amir Kliko govorio je o kontinuitetu zločina nad Bošnjacima srednjeg Podrinja, s osvrtom na Drugi svjetski rat.
• Dr. sc. Zilha Mastalić Košuta predstavila je pregled događaja od 1992. do pada Srebrenice u julu 1995.
• Dr. sc. Merisa Karović-Babić razmatrala je genocid u Srebrenici u kontekstu njenog statusa sigurne i demilitarizirane zone Ujedinjenih nacija.
Negiranje genocida i pitanje nestalih
• Dipl. pravnik Amor Mašović govorio je o masovnim grobnicama i nestalim osobama kao dokazima genocidne politike.
• Dr. sc. Hikmet Karčić analizirao je tumačenje masovnih grobnica kao mjesta zločina i prostora sjećanja.
• Dr. sc. Muamer Džananović razmatrao je negiranje genocida kao produžetak zločina te etiku sjećanja i obavezu otpora negiranju.


