Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava javna je naučnoistraživačka ustanova posvećena naučnom istraživanju i dokumentiranju genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina, agresije i drugih međunarodnih zločina. Djelatnost Instituta zasniva se na interdisciplinarnom pristupu koji povezuje historijska, pravna, sociološka, kriminološka, demografska, politološka i druga istraživanja.
Institut je osnovan na prijedlog Vlade Republike Bosne i Hercegovine Uredbom sa zakonskom snagom Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine 4. septembra 1992. godine (Službeni list Republike Bosne i Hercegovine, broj 16, od 18. septembra 1992). Navedena Uredba potvrđena je Zakonom o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom, koji je usvojila Skupština Republike Bosne i Hercegovine 1. juna 1994. godine (Službeni list Republike Bosne i Hercegovine, broj 13, od 9. juna 1994).
Osnivanje Instituta u septembru 1992. godine odvijalo se u najtežim okolnostima agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. U takvom historijskom trenutku potreba za prikupljanjem, evidentiranjem i naučnom obradom i analizom relevantnih činjenica nije predstavljala isključivo naučni zadatak, već i imperativ od izuzetnog društvenog i državnog značaja. Od samog početka, Institut je imao ključnu ulogu u dokumentiranju zločina, prikupljanju vjerodostojnih izvora te stvaranju naučne osnove za razumijevanje obima, razmjera, obrazaca i karaktera počinjenih zločina.
Osnivanje i djelovanje Instituta predstavlja institucionalni odgovor države i akademske zajednice na najteže oblike kršenja međunarodnog prava počinjene tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Kontinuiranim naučnim istraživanjem, dokumentiranjem i objavljivanjem rezultata svojih istraživanja, Institut doprinosi očuvanju sudske i historijske istine, razvoju međunarodnog prava i borbi protiv negiranja i relativizacije zločina, čime ostvaruje trajnu naučnu i društvenu vrijednost. Na taj način Institut daje značajan društveni doprinos u izgradnji, očuvanju i razvoju mira i mirnodopskog razvoja države i društva.
U poslijeratnom periodu Institut je prolazio kroz složene statusne i finansijske promjene, obilježene kontinuiranim otežanim funkcioniranjem, pri čemu su institucionalni i materijalni izazovi ostali trajno prisutni do danas. Značajan stepen stabilizacije institucionalnog položaja ostvaren je 2007. godine, kada je Kanton Sarajevo preuzeo osnivačka prava i Institut uključio u strukture Univerziteta u Sarajevu. Stjecanje statusa punopravne članice Univerziteta u Sarajevu 2008. godine dodatno potvrđuje naučni, društveni i institucionalni značaj Instituta.
Značaj Instituta mjeri se, prije svega, rezultatima naučnih istraživanja, koja su od osnivanja do danas ostala temelj njegovog djelovanja i na kojima se zasniva i njegov budući rad. Tokom višedecenijskog djelovanja Institut je izgradio prepoznatljivu naučnu, istraživačku i izdavačku djelatnost: prikupljao je i obrađivao dokumentaciju o masovnim i pojedinačnim zločinima, realizirao obimna i metodološki zahtjevna empirijska istraživanja, objavljivao naučne studije, zbornike i druge relevantne publikacije te uspostavljao kontinuiranu saradnju s domaćim i međunarodnim akademskim i stručnim institucijama.
Posebno je značajna uloga Instituta u kontekstu doprinosa procesuiranju zločina i izgradnje mira, budući da se rezultati njegovih istraživanja kontinuirano koriste u sudskim postupcima, a imali su i vidljiv i dokumentiran odjek u međunarodnim pravosudnim postupcima. Dokumentacija, istraživački nalazi i ekspertize Instituta korišteni su u radu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda u Hagu, uključujući ključne predmete koji su se odnosili na genocid i druge teške međunarodne zločine.
Institut provodi naučna istraživanja, prikuplja i obrađuje arhivsku građu, objavljuje naučne studije, monografije, zbornike i Godišnjak te organizira naučne skupove u saradnji s domaćim i međunarodnim ustanovama. Osim toga, Institut je bio i ostao aktivan u svojoj primarnoj djelatnosti, u što između ostalog spada i organizacija i suorganizacija naučnih skupova i konferencija, kao i u njegovanju kulture pamćenja i naučno utemeljenog javnog diskursa o zločinima, uključujući obilježavanje godišnjica vezanih za genocid i zločine. U tom smislu, Institut i danas, kao i u budućnosti, ostaje opredijeljen za provođenje izvornih naučnih istraživanja i realizaciju naučnih projekata od trajnog značaja za nauku i društvo u cjelini.
Pred Institutom stoje jasno definirani izazovi budućeg djelovanja: osiguranje dugoročne institucionalne stabilnosti, jačanje kadrovskih i finansijskih kapaciteta za provođenje složenih naučnih i empirijskih istraživanja, sistemski razvoj arhiva i biblioteke kao temeljne infrastrukture znanja te unapređenje međunarodne vidljivosti naučnih rezultata kroz izdavačku djelatnost, saradnju i aktivno uključivanje u relevantne akademske mreže i baze podataka.
Odgovorna osoba
Direktor: Dr. sc. Muamer Džananović
Članovi Vijeća Instituta:
Dr. sc. Muamer Džananović, naučni savjetnik, predsjedavajući;
Prof. dr. Ermin Kuka, naučni savjetnik – član;
Dr. sc. Meldijana Arnaut Haseljić, naučni savjetnik – član;
Dr. sc. Mesud Šadinlija, viši naučni saradnik – član;
Dr. sc. Sabina Subašić-Galijatović, viši naučni saradnik – član;
Dr. sc. Zilha Košuta-Mastalić, viši naučni saradnik – član;
Dr. sc. Amir Kliko, viši naučni saradnik – član;
Dr. sc. Sabahudin Šarić, naučni saradnik – član;
Dr. sc. Merisa Karović-Babić, viši naučni saradnik – član;
Dr. sc. Hikmet Karčić, viši naučni saradnik – član;
Dr. sc. Alma Hajrić-Čaušević, naučni saradnik – član;
Dr. sc. Almir Grabovica, naučni saradnik – član;
Mr. Lamija Muftić, viši stručni saradnik – član.
