
Arhivska fotografija događaja · Izvor slike
Međunarodni kongres bio je posvećen dokumentiranju genocida i drugih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine. Tokom pet dana saopćenja je podnijelo oko stotinu istraživača i stručnjaka koji se bave međunarodnim humanitarnim pravom i istraživanjem zločina protiv čovječnosti.
Program je obuhvatio agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu kao zločin protiv mira i kontekst u kojem su počinjeni drugi zločini. Istraživači su analizirali genocid, masovna ubistva civila, sistematsko seksualno nasilje i druge zločine, kao i njihovo pravno određenje, kažnjavanje i odnos međunarodne zajednice prema agresiji. Govorili su i preživjeli zatočenici logora u Bosanskoj krajini. Prikazan je film Genocid i ratni zločini u Bosni i Hercegovini 1991–1995 i priređena izložba dokumentarne fotografije Genocid u Bosni 1992–1995.
Bonnska deklaracija
Institut je kongres zabilježio kao prvi međunarodni skup o genocidu u Bosni i Hercegovini takvog obima. Njime su, dok je rat još trajao, međunarodnoj javnosti predstavljeni dokumenti o agresiji i zločinima te zahtjevi za njihovo zaustavljanje. Povodom zasjedanja Kontakt-grupe u Bonnu 1. septembra, učesnici su izabrali delegaciju koja je u ime žrtava prenijela stav kongresa protiv podjele Bosne i Hercegovine i u korist očuvanja njenog suvereniteta i nepovredivosti granica.
Kongres je jednoglasno usvojio Bonnsku deklaraciju o genocidu u Bosni i Hercegovini. Deklaracija je upućena Generalnoj skupštini i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnom sudu pravde, Evropskom parlamentu, vladama i parlamentima zapadnih i arapskih država te naučnim ustanovama i organizacijama za zaštitu ljudskih prava.



