Povodom obilježavanja trideset godina od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i opsade i odbrane Sarajeva, u gradskoj Vijećnici je 13. juna održan naučni skup „Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Opsada i odbrana Sarajeva – tri decenije poslije”, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i Grada Sarajevo – Gradske uprave.
Naučni skup su organizirali Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Grad Sarajevo. Pokrovitelj ovog skupa bila je gradonačelnica Grada Sarajeva, doc. dr. Benjamina Karić.
Tom prilikom direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rasim Muratović je rekao da je prošlo 30 godina od početka opsade i odbrane Sarajeva.
Gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić je naglasila da se u Sarajevu branila Evropa, Evropa ravnopravnih građana, Evropa državne i lokalne vlasti koja će biti odgovorna i u službi čovjeka. O opsadi Sarajeva je do sada mnogo toga rečeno, kao fenomenu, kao kolektivnom iskustvu, kao teškom bremenu kojeg nose ovaj grad i njegovi građani. Ono što su dramatičnih devedesetih godina postigli Armija Republike Bosne i Hercegovine treba da bude i ostane trajno svjedočenje i historijska lekcija nama i budućim generacijama o nepokolobljivoj hrabrosti, samopožrtvovanju i patriotskoj odanosti svome gradu i svojoj državi. Ispisali su najčasnije stranice u postojanju Bosne i Hercegovine.
Rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rifat Škrijelj je kazao da su Univerzitet u Sarajevu i Grad Sarajevo simboli Bosne i Hercegovine na međunarodnom nivou. Grad Sarajevo kao glavni grad države Bosne i Hercegovine, a u UNSA kao najstariji i najveći Univerzitet, kolijevka svih javnih univerziteta u Sarajevu.
Univerzitet u Sarajevu kao institutcija ni jedan dan nije prekinuo svoj rad zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iako su neki fakulteti potpuno spaljeni. Veliki broj studenata i profesora bili su pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine. To je ono što će UNSA kroz historiju činiti neuništivom institutucijom koja svjedoči o herojstvu njegovih članova, studenata, akademske zajednice i nenastavnog osoblja koji su svoje živote utkali u temelje Bosne i Hercegovine.
U okviru naučnog skupa organizirani su paneli “Uloga i značaj Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine u otporu i odbrani Bosne i Hercegovine“, “Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, uloga i značaj Armije Republike Bosne i Hercegovine u otporu i odbrani Bosne i Hercegovine“ te ”Opsada Sarajeva, počinjeni zločini 1992.-1995. i odgovornost za zločine“, “Uloga i djelatnost medija u Sarajevu pod opsadom“.
Izlaganja su imali: akademik, prof. dr. Mirko Pejanović, Jakob Finci, prof. dr. Franjo Topić, prof. Mustafa Spahić, Rajko Živković, Dervo Sejdić, Fikret Grabovica, doc. dr. Vahid Karavelić, prof. dr. Nedžad Ajnadžić, Mustafa Polutak, mr. Zijad Rujanac, mr. Neziran Đogo, dr.sc. Meldijana Arnaut-Haseljić, akademik, prof. dr. Džemal Najetović, prof. dr. Izet Šabotić, dr.sc. Mesud Šadinlija, doc. dr. Ermin Kuka, mr. Almir Grabovica, prof. dr. Sead Selimović, dr.sc. Zilha Mastalić-Košuta, prof. dr. Ismet Alija,























