U oktobru 2020. godine u sarajevskoj Vijećnici održana je međunarodna naučna konferencija „Genocid nad Bošnjacima, Srebrenica 1995–2020.: Uzroci, razmjere i posljedice“, organizirana povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida nad Bošnjacima u i oko sigurne zone Ujedinjenih nacija Srebrenica u julu 1995. godine.
Organizatori konferencije bili su Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu.
Konferencija je okupila 72 naučnika i istraživača iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, odnosno iz ukupno 12 zemalja, s ciljem naučnog sagledavanja uzroka, razmjera i posljedica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. Poseban naglasak stavljen je na interdisciplinarni pristup istraživanju genocida, povezivanje historijskih, pravnih, socioloških i drugih naučnih saznanja te značaj očuvanja kulture sjećanja i suprotstavljanja negiranju genocida.
Na svečanom otvaranju konferencije prisutnima su se obratili prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli, akademik prof. dr. Miloš Trifković, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Jasmin Halebić, ministar finansija Kantona Sarajevo, dr. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica i direktorica „Oslobođenja“, akademik prof. dr. Mirko Pejanović, predsjednik Naučnog odbora konferencije, te prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Pročitana su i pisma podrške reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Huseina ef. Kavazovića i visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Valentina Inzka.
U uvodnim obraćanjima istaknuta je važnost kontinuiranog naučnog istraživanja genocida, utvrđivanja i predstavljanja naučno zasnovanih činjenica te obrazovanja mladih generacija. Posebno je ukazano na problem negiranja genocida i historijskog revizionizma, kao i na odgovornost akademske zajednice da rezultatima istraživanja doprinosi očuvanju historijskog pamćenja.
Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj naglasio je obavezu akademske zajednice da na osnovu egzaktnih dokaza i utvrđenih činjenica obrazuje mlade generacije i podsjeća javnost na temeljne vrijednosti ljudskog života. Rektorica Univerziteta u Tuzli prof. dr. Nermina Hadžigrahić ukazala je na značaj sveobuhvatnog sagledavanja događaja u Srebrenici, dok je akademik prof. dr. Miloš Trifković istakao potrebu trajnog naučnog izučavanja genocida i praćenja njegovih društvenih posljedica.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari dr. Emir Suljagić posebno je naglasio značaj razvoja historijskih istraživanja na temelju činjenica utvrđenih pred domaćim i međunarodnim sudovima. Predsjednik Naučnog odbora akademik prof. dr. Mirko Pejanović ukazao je na potrebu sistemskog uključivanja saznanja o genocidu u obrazovne programe i razvijanja kulture sjećanja. Direktor Instituta prof. dr. Rasim Muratović istakao je da je jedan od osnovnih ciljeva konferencije pružanje dodatnog naučnog doprinosa istraživanju genocida u Srebrenici, uključujući i trajno dokumentiranje rezultata kroz objavljivanje naučnog zbornika radova.
Naučni dio konferencije bio je organiziran kroz četiri panel-diskusije, u okviru kojih su učesnici razmatrali različite aspekte genocida nad Bošnjacima, njegove uzroke, razmjere i dugoročne posljedice. Konferencija je omogućila razmjenu rezultata istraživanja, naučnih pristupa i iskustava domaćih i međunarodnih istraživača, uz poseban osvrt na važnost dokumentiranja počinjenih zločina i njihovog interdisciplinarnog proučavanja.
U okviru pratećeg programa konferencije u sarajevskoj Vijećnici postavljena je i posebna izložba akademskog slikara Irfana Hoze, posvećena žrtvama genocida u Srebrenici. Izložba je predstavljala umjetnički doprinos očuvanju sjećanja na žrtve i dodatno povezala naučnu i kulturnu dimenziju obilježavanja 25. godišnjice genocida.
Organizacijom ove međunarodne naučne konferencije dodatno je afirmirana uloga Univerziteta u Sarajevu i njegovih naučnoistraživačkih instituta u proučavanju genocida i drugih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Konferencija je predstavljala značajan oblik institucionalne i međunarodne naučne saradnje, a njen poseban doprinos ogledao se u okupljanju velikog broja istraživača različitih naučnih disciplina, predstavljanju rezultata istraživanja i podsticanju daljnjeg naučnog proučavanja genocida nad Bošnjacima.
Konferencija je potvrdila značaj kontinuiranog naučnog istraživanja genocida u Srebrenici, očuvanja kulture sjećanja, obrazovanja budućih generacija i međunarodne akademske saradnje u dokumentiranju i proučavanju uzroka, razmjera i posljedica genocida.




