
Službeni plakat radionice · Izvor slike
Radionica za studente povezala je historijski pregled negiranja genocida s analizom savremenih strategija poricanja u Bosni i Hercegovini i odgovorima akademske zajednice. Uvodna predavanja održali su dr. David Simon, direktor Programa za studije genocida Univerziteta Yale, i dr. sc. Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta. Radionicu je otvorio direktor Instituta dr. sc. Muamer Džananović.
Organizatori su međunarodnu saradnju stavili u službu obrazovanja studenata i povezivanja njihovih profesionalnih interesovanja s istraživanjem genocida. Džananović je govorio o utjecaju događaja iz devedesetih na sadašnjost Bosne i Hercegovine te o namjeri Instituta da više pažnje posveti edukaciji studenata. Ukazao je na nedovoljno procesuiranje negiranja i potrebu da obrazovni programi širom zemlje obuhvate sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici. Radionicu je predstavio kao jedan od načina da akademska zajednica to znanje učini dostupnim mladima.
Husana Delalović, predsjednica Skupštine Studentskog parlamenta, odaziv studenata protumačila je kao pokazatelj interesa za ove teme i kulturu sjećanja. Ocijenila je da visokoškolska nastava još ne posvećuje dovoljno prostora genocidu te navela najave da će mu Pravni fakultet posvetiti više pažnje, uključujući mogućnost posebnog predmeta. Govorila je i o emotivnom odnosu svoje generacije prema događajima iz devedesetih te potrebi da se o njima uči činjenično i dostojanstveno.
Karčić je uporedio obrasce poricanja zločina na Markalama, tuzlanskoj Kapiji, području Prijedora i u Srebrenici. Ukazao je da se tvrdnje o navodnom insceniranju napada, osporavanju broja žrtava, negiranju bijelih traka i poricanju identiteta posmrtnih ostataka pojavljuju neposredno nakon zločina i ponavljaju decenijama. Kao odgovor istaknuo je istraživanje i javno iznošenje provjerljivih činjenica te izbjegavanje medijskog pojačavanja negatorskih poruka.
Radionica je bila dio programa obilježavanja tridesete godišnjice genocida. U raspravi je naglašeno da, uz zakonsku zabranu negiranja, akademska zajednica ima odgovornost da o zločinu istražuje, obrazuje i govori o posljedicama njegovog poricanja.


