Univerzitet u Sarajevu obilježio Dan sjećanja na žrtve holokausta

Povodom obilježavanja 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu svake godine organizuje i učestvuje u nizu aktivnosti u svrhu odavanja počasti žrtvama holokausta, kao i daljeg izučavanja zločina počinjenih na teritoriji Bosne i Hercegovine tokom holokausta. Ove godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Jevrejskom zajednicom u Bosni i Hercegovini i uredom UNESCO-a u Bosni i Hercegovini, te Udruženjem „Hagada“ Sarajevo, organizovao je obilježavanje 27. januara – Dana sjećanja na žrtve holokausta. 

Prema programu obilježavanja događaja, održanog 20. januara 2022. godine u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, upriličeno je otvaranje izložbe: „Konačno rješenje jevrejskog pitanja“, autora Elija Taubera, i okrugli sto Konferencija Wannsee u Berlinu (20.01.1942) – „Konačno rješenje jevrejskog pitanja“.

Na ovaj način Univerzitet u Sarajevu se priključio univerzitetima širom svijeta koji na prigodan način obilježavaju Dan sjećanja na žrtve holokausta.

Prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, naveo je kako je konačno jevrejsko pitanje bilo kraj nade za sve evropske Jevreje, gdje je prvi plan bio da se presele na Madagaskar i tamo nastave mirno živjeti, ali od toga nije bilo ništa.

Drugi plan, podsjeća profesor Muratović, bio je da se evropski Jevreji presele u Istočnu Evropu i tamo rade u radnim logorima ono što znaju. ”Ti radni logori pretvoreni su u koncentracione logore u kojima je ubijeno oko šest miliona Jevreja. Time su završeni njihovi životi, sagorjeli su u plamenu nacizma, a preko tri miliona Jevreja nema svoje grobno mjesto, oni su završili u prahu i pepelu koncentracionih logora i gasnih komora”, podsjetio je profesor Muratović, te dodao da organizovana konferencija predstavlja priliku da se obnovi lekcija, pošalje pouka i inicira da se o holokaustu, genocidu generalno,  izučava u školskim programima od osnovnih, srednjih škola, fakulteta, magistarskih studija i doktorskih studija, kako nam se to ne bi ponovo dešavalo.

 Gospodin Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO-a u BiH, istakao je da je za UNESCO izuzetno važno obrazovanje o holokaustu. ”Ova konferencija je direktan doprinos tome i UNESCO zaista stoji iza ovakvih stvari na kojima se na otvoren način razgovara o događajima iz nama ne tako davne prošlosti koji su imali bolne posljedice za Jevreje”, rekao je gospodin Šešum. Dodao je kako je UNESCO danas tu ne samo da pomogne skup nego i da prezentira važan projekt koji se razvija posljednjih desetak godina – zajednička izložba bivših jugoslavenskih republika u Nacionalnom muzeju Auschwitz-Birkenau. ”To je izuzetno važna stvar i ono što je za neke političare ili neke predstavnike vlasti bilo nevjerovatno je to što se događa i šest država zajednički deset godina radi na toj izložbi koja će nadamo se biti otvorena u sljedeće dvije do tri godine“, naveo je gospodin Šešum.

 Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj da je današnji događaj na Univerzitet u Sarajevu akademski doprinos da podsjećanje na ta mračna vremena opominju čovječanstvo. ”Univerzitet u Sarajevu današnjim skupom želi ukazati da fašizam koji se dogodio u onom najcrnjem obliku nad pripadnicima jevrejskog naroda i danas u svijetu lebdi i nalazi mjesto nad drugim skupinama i narodima“, naglasio je rektor Škrijelj, te poručio da su Univerzitet i on kao rektor, uvijek spremni saosjećati i biti uz žrtve prošlosti kako se u budućnosti ne bi ponovile.

”Trenutak u kojem živimo pokazuje da se i holokaust i genocid i svi takvi oblici zla koji su na planeti Zemlji bili prisutni, mogu ponoviti, ali nadam se da neće. A bio bih sigurniji da neće ukoliko bi svi oni koji su ih počinili bili privedeni sudu pravde i oni koji ih negiraju također bili sankcionisani na ozbiljan način“, rekao je rektor Škrijelj.

 

Gradonačelnica Sarajeva doc. dr. Benjamina Londrc-Karić navela je da je priča o Jevrejima u BiH i priča o Jevrejima u Sarajevu priča o historiji ove zemlje i glavnog grada.

”Zajednički smo prolazili lijepe i one manje lijepe trenutke, a naša je obaveza da uspomenu na sve sarajevske i bh. Jevreje, koji su stradali tokom holokausta, čuvamo, ali ne samo kao uspomenu, nego i kao važnu opomenu da se zlo fašizma nikada ne smije ponoviti”, naglasila je gradonačelnica Londrc-Karić. Smatra kako je grad Sarajevo multikulturalan grad koji njeguje sve one vrijednosti različitosti i da su svi narodi koji ovdje žive prijatelji i komšije. ”Smatram da grad Sarajevo i BiH uvijek daju nekako nadu i svi građani i građanke Sarajeva daju nadu da idemo u bolju budućnost i bolje sutra. Vodimo računa o našoj historiji, sjećamo se i odajemo poštu svim žrtvama stradalim i u Drugom svjetskom ratu i tokom agresije na BiH, a sve radi zajedničke poruke, radi mladih ljudi i poruke da nijedno zlo nije dobrodošlo ovdje u našu državu i grad“, rekla je gradonačelnica Londrc-Karić.

 

Dr. sci. Eli Tauber, direktor Arhiva jevrejske zajednice BiH, naglasio je kako nije najvažnije samo spominjati da se ne bi dogodilo. ”Ono što je najvažnije jeste da na neki način, i raznim medijskim sredstvima utičemo na mlade da oni postanu svjesni strahota holokausta, strahota genocida i da oni ustvari budu ti koji će spriječiti neki budući genocid“, rekao je Tauber. Osvrnuvši se na današnju izložbu, istakao je kako će ona biti otvorena narednih sedam dana, a slična, proširena izložba će biti otvorena 26. januara u Muzeju Jevreja. ”I jedna i druga izložba imaju isti cilj, ideju – pokazati da se desio holokaust, da on nije samo proizvod vjerovanja da je holokaust bio u nekim koncentracionim logorima, Auschwitzu, Jasenovcu i slično, nego da je jedan put postojao koji se razvijao iz mjeseca u mjesec, donošenjem novih zakona, oduzimanjem određenih ljudskih prava i dostojanstava, i da smo na kraju došli u situaciju kada je potpuno bilo normalno da se Jevreji mogu odvesti u koncentracione logore. Naravno da to nije bilo normalno i naravno da ljudi to nisu priznali niti prihvatali”, rekao je dr. Tauber. 

Dr. sci. Nataša Mataušić iz Hrvatskog povijesnog muzeja, dugogodišnja predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac, naglasila je da je izuzetno važno sjećati se na žrtve i na počinjene zločine i memorirati to, ne samo na Dan sjećanja na te žrtve nego stalno i putem obrazovnog sustava kroz škole i kroz fakultete. „Iako postoji floskula da moramo pamtiti da se ne bi  ponovilo, nažalost zločini se usprkos našeg pamćenja i dalje ponavljaju. To su pokazali i zadnji ratovi na području bivše Jugoslavije. Sjećanje na žrtve je na neki način i vraćanje duga njima i suočavanje sa svim njihovim patnjama koje su one preživjele za vrijeme Drugoga svjetskoga rata“, istakla je dr. Mataušić. 

Dr. sci. Olga Manojlović Pintar, viša naučna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije, naglasila je da je holokaust centralno pitanje politike sjećanja u svim evropskim državama. Istakla je da je ubistvo 6 miliona Jevreja Evrope događaj koji je zapravo  obilježio savremenu Evropu, te da je način na koji se Evropa sjeća ubistva koje je izvršeno tokom Drugog svjetskog rada zapravo ključno definisalo savremene sisteme vrijednosti u svim evropskim zemljama. Dodala je da kroz načine na koje se sjećamo Drugog svjetskog rata u velikoj mjeri uobličavamo i našu sliku ratova 90-tih i pokazujemo koliko smo spremni da se suočimo sa zločinima i da vječno pamtimo žrtve. 

Uvodnim obraćanjima skup su otvorili prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, i gospodin Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO-a u BiH. 

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rasim Muratović održao je uvodno izlaganje „Nacističko nipodaštavanje ljudskih vrijednosti“. Gradonačelnica Sarajeva doc. dr. Benjamina Londrc-Karić održala je izlaganje o temi: “Pravni položaj Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini od 1918. do 1945. godine”.

Dr. sci. Eli Tauber, direktor Arhiva Jevrejske zajednice u BiH, autor knjige Holokast u BiH; Kada su komšije bili ljudi, imao je izlaganje na temu: “Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji BiH”. Dr. sci. Nataša Mataušić, iz Hrvatskog povijesnog muzeja, predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac, autorica knjige Jasenovac 1941-1945. Logor smrti i radni logor, održala je izlaganje o temi: “Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji Hrvatske”. Dr. sci. Olga Manojlović Pintar, viša naučna saradnica Instituta za noviju istoriju Srbije, autorica monografije: Arheologija sećanja, spomenici i identiteti u Srbiji 1918 – 1989, izlagala je o temi: “Konačno rješenje jevrejskog pitanja na teritoriji Srbije”.

Dr. sci. Sabina Galijatović, viša naučna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, imala je izlaganje o temi: Konferencija u Wannseeu kao sveobuhvatni organizacioni plan “rješenja jevrejskog pitanja”, a mr. sci. Lamija Muftić, stručna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, govorila je o temi: Konferencija u Wannseeu – memorijalizacija i sjećanje.

 Genocid je najteži oblik zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Hokolaust je paradigma genocida. Holokaust nad evropskim Jevrejima je najorganizovaniji, najmasovniji i najsistematičniji zločin genocida u dugoj povijesti genocida. Holokaust nad Jevrejima izvršen je u periodu 1933. do 1945. godine. Bio je to period teške ekonomske, socijalne, političke i moralne krize. Društvo je tražilo novu viziju i novog vizionara. Pojavio se Adolf Hitler, fašizam i nacizam sa „konačnim rješenjem jevrejskog pitanja“ u čijem „rješavanju“ je ubijeno oko šest miliona Jevreja ali i milioni drugih naroda. Fašizam je revitalizirao one najstarije naslage u biću nacije. Njene mračne strasti, nagonske pokretačke snage, njenu zatvorenost, ksenofobičnost i agresivnost. Smrt je bila lajtmotiv nacističkog režima.

 U novembru 2005. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojila Rezoluciju kojom se 27. januar obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na holokaust. Tog datuma 1945. godine sovjetske trupe oslobodile su zloglasni logor Auschwitz. Punih šezdeset godina radilo se na otkrivanju historijskih, kulturnih, psiholoških, civilizacijskih uzroka koji su omogućili pogrom Jevreja, ali i na pronalaženju odgovarajućeg lijeka da se to više nikada i nikome ne desi.