Gostujuće predavanje dr. Serge Brammertza, glavnog tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, održano je u četvrtak 7. aprila 2022. godine u amfiteatru Fakulteta političkih nauka, u organizaciji Univerziteta u Sarajevu, u saradnji sa Fakultetom političkih nauka, Institutom za historiju i Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj istakao je da je dr. Serge Brammertz jedna od najistaknutijih ličnosti međunarodnog prava današnjice, te da su uloga i značaj Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju od neprocjenjivog značaja za pravdu i pravičnost na ovim prostorima kao i satisfakcija svim žrtvama koje su prošle neviđene patnje i stradanja u proteklim ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije, a posebno Bosne i Hercegovine u kojoj je počinjen i genocid. „Zato je jako važno da naši studenti i profesori imaju mogućnost da tako reći iz prve ruke dobiju kompletniji uvid u rad Međunarodnog tribunala i njegovih presuda za dešavanja koja su promijenila živote svih nas“, naglasio je rektor Škrijelj.
Prisutnima su se obratili i prof. dr. Sanela Bašić, prodekanesa za međunarodnu saradnju Fakulteta političkih nauka UNSA, dr. Sedad Bešlija, direktor Instituta za historiju UNSA, i prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, a moderator je bila Dženana Karup-Druško.
Prodekanesa prof. dr. Sanela Bašić je navela kako je trideset godina kasnije nemoguće ne primijetiti da temeljna pravna istina koju je utvrdio MKSJ, javno objavljivanje dostupnih činjenica i nalaza, ne samo da nije uspjelo dovesti do razvoja zajedničke istine, već je dovelo do aktivnog poricanja, reinterpretacije, revizije, odbacivanja ili izbjegavanja ovih utvrđenih pravnih istina. „Stoga nam je drago da danas imamo priliku razgovarati o ulozi, važnosti, postignućima, ali i nedostacima MKSJ-a sa dr. Brammertzom, osobom koja nam može ponuditi jedinstvenu insajdersku perspektivu i uvide, osobom kojoj se zahvaljujemo na njegovoj tvrdoglavoj borbi da istina pobijedi“, istakla je prodekanesa Bašić.
Dr. Sedad Bešlija je istakao dautvrđena sudska istina na međunarodnom nivou zasigurno pomaže i u procesu spoznaje historijske istine, te da na civiliziranom svijetu ostaje obaveza da se bori za pravdu u ovozemaljskim okvirima.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Rasim Muratović naveo je da jeMeđunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju uradio kolosalan posao. „Optužio je 161 osobu od kojih je njih 90 presuđeno a među njima kompletan politički i vojni vrh bosanskohercegovačkog entiteta RS. Tome su doprinijeli sudije, tužitelji, istražitelji, eksperti međunarodnog prava, saradnici, Udruženje Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa i bošnjački oficiri za vezu s Haškim tribunalom, Vasvija Vidović i mr. Amir Ahmić“, istakao je direktor Muratović, te dodao da niti jedan regionalni, nacionalni, niti lokalni sud ne bi mogao uraditi ono što je uradio Haški tribunal.
Serge Brammertz je govorio o ulozi, značaju i rezultatima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Naveo je da je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo posjetom Srebrenici, te da je nastavlja posjetom Banjoj Luci. Naglasio je da mu je veoma važno da, pored razgovora sa dužnosnicima i diplomatama, ima priliku razgovarati sa studentima, dodavši da za bolju budućnost ove zemlje nove generacije moraju raditi na pomirenju. Studentima i mladima je poručio da sve kritički sagledaju i da ne uzimaju stvari zdravo za gotovo, već da svaku tvrdnju provjere, potkrijepe činjenicama i donose vlastite stavove.
Govoreći o radu tužilaštava u BiH u procesuiranju počinitelja ratnih zločina, ocijenio je da je tokom godina postignut određeni napredak, ali da bi bilo daleko od istine ako bi se reklo da se istrage provode na savršen način, posebno ako se uzme u obzir da je u Haagu podignuta optužnica protiv 161 osobe, što je više nego svi ostali međunarodni tribunali zajedno, ali ta brojka još uvijek je vrlo mala ako se zna da je 3.000 osoba predmet istraga u BiH. Smatra da bi trebalo da se vodi više procesa protiv osoba na srednjem i visokom nivou, te je naglasio da ga najviše brine regionalna saradnja budući da Hrvatska ne pruža ono što bi trebala raditi u okviru te saradnje, a tu su i problemi u saradnji sa Srbijom. Dr. Brammertz je naveo da je nezamislivo za njega, za nekoga ko je tužilac i ko vjeruje u pravdu i ko ne želi vidjeti nekažnjivost, da je na desetine osumnjičenih za ratne zločine našlo utočište nekoliko kilometara dalje od mjesta gdje se istraga vodi.
Govoreći o veličanju ratnih zločinaca i negiranju genocida, dr. Brammertz je naglasio da je vrlo značajno poduzeti potrebne mjere da se zabrani svako negiranje genocida. Smatra da bi međunarodna zajednica trebala snažnije reagirati na to, jer kako je rekao, u čemu je poenta da Ujedinjeni narodi formiraju Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ako njegove odluke nisu prihvaćene i poštovane.
Jasno mu je da su građani nezadovoljni pravnim sistemom u BiH, ali je mišljenja da je najveća odgovornost na političarima koji moraju mnogo odgovornije i zrelije pristupiti svim ovim pitanjima.
Dr. Brammertz je podvukao da je poricanje genocida posljednja faza počinjenja tog zločina jer se radi o kriminalnoj namjeri poticanja na počinjenje takvog zločina.
