NAUČNI SKUP U DOBOJU U POVODU 30. GODIŠNJICE POČINJENIH ZLOČINA NAD CIVILIMA

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, uz podršku Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Doboj, organizovao je 10. maja 2022. godine naučni skup pod nazivom "Zločini protiv čovječnosti i međunarodnog prava na prostoru općine Doboj 1992 - 1995. godine".

 

 

Naučni skup je održan u Grapskoj kod Doboja, mjestu uništenom 1992. godine i mjestu u kojem su počinjeni zločini nad bošnjačkim civilima koji su pred njemačkim pravosuđem 1997. godine presuđeni genocidom, što je zapravo i prva presuda za zločin genocida u Bosni i Hercegovini za period 1992-1995. godine.

Naučni skup je dio manifestacije “Pamtimo - ne zaboravljamo” kojom se obilježava 30. godišnjica od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, s posebnim fokusom na počinjene zločine nad civilima, primarno Bošnjacima.

Skupu je prisustvovao i Reisul-ulema dr. Husein ef. Kavazović. On je nakon naučnog skupa, te mevludskog programa koji je održan u džamiji u Grapskoj, pozvao na jedinstvo, podsjećajući da se naš narod kroz različite etape borio za svoj identitet, i uvijek čuvao svoju narodnost, svoj jezik i svoju vjeru u džematu.
- Mi kao Bošnjaci ne možemo dozvoliti da se naša narodna snaga rasipa i da je neko kupuje za jeftine pare. To znači da se moramo sabrati, naše safove ojačati - upozorio je reisul-ulema. Poručio je, također, da “svako rasipanje dođe na naplatu”.

- Mi znamo gdje je naša kibla, u kojem pravcu mi kao narod idemo, u kojem pravcu se okrećemo. Naša duhovna kibla je Meka, ali dunjalučka kibla nam je naša Bosna i Hercegovina i naš narod u njoj, a i drugi narodi s kojima zajedno živimo - rekao je reisul-ulema Kavazović.
Naučni skup je održan u dva panela, a uvodno obraćanje je održao prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
- Danas smo organizovali naučni skup u saradnji sa Islamskom zajednicom, što mi je posebno drago, jer jedinstvo nauke i vjere daju jedan potpun pristup. Mi smo danas imali niz izlagača koji su zločin u Grapskoj sagledali sa sociološkog, politološkog i historijskog aspekta - rekao je Muratović, te najavio završetak studije “Zločini na području Grapske” koja je rezultat dugogodišnjeg istraživanja počinjenih zločina. On je najavio je da studiju planiraju promovisati na narednom obilježavanju godišnjice zločina 2023. godine.

- „Naučnim istraživanjem je potvrđeno da je u Grapskoj počinjen genocid, a do sada smo utvrdili da je ovdje ubijeno 106 civila Bošnjaka, stotine ih je protjerano i prošlo stravične torture više logora širom naše domovine“, naglasio je mr. lmir Grabovica, viši stručni saradnik Instituta, koji je autor još neobjavljene knjige “Genocid u Grapskoj”. Grabovica je podsjetio da je genocid potvrđen i sudskom presudom 1997. godine u Njemačkoj, a potom i u Strazburu 1999. godine, na što se osvrnuo i Hikmet Karčić, naučni saradnik Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka (IITB).
- Ove godine se obilježava 30 godina od genocida u Grapskoj koji je dokazan na sudu u Njemačkoj i nakon trideset godina pokazuje se da je puno neispričanih priča u Bosni i Hercegovini, a Grapska je jedna od njih. Ovo je prilika da se na jednom mikrolokalitetu, povratničkom mjestu, pokaže kako se čuva sjećanje na žrtve genocida kroz i ovakve oblike memorijalizacije, pa i naučnih skupova - kazao je dr. Karčić.
Dodao je da Islamska zajednica, odnosno lokalni medžlis ima ključnu ulogu u aspektu memorijalizacije.
- Islamska zajednica, medžlis i lokalni imami su igrali ključnu ulogu u povratku, ali i memorijalizaciji kroz čuvanje sjećanja, izgradnju spomenika i druge načine. To pokazuje veliku ulogu lokalnih nivoa organizacije Islamske zajednice u čuvanju sjećanja, a primjer naučnog skupa iz Grapske može biti urnek za budući rad na memorijalizaciji u manjim sredinama - zaključio je.

Muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević, koji je bio uvodničar na drugom panelu, je u svom obraćanju ukazao da su važni procesi odvajanja istine od neistine.“Muslimani vjeruju da zlo ne stanuje u narodima ili religijama nego u konkretnom čovjeku. Mi vjerujemo da je krajnje pogrešno demonizirati bilo koji narod ili vjeru generalizirajućim optužbama “svi”, “svaki” ili “uvijek”. Zločinci svoje zlodjelo nastoje upakovati u celofan velikih ideja. Naučnim, istraživačkim radom se postiže i to da se stigma sa naroda pravilno adresira na pojedinca, institucije i konkretne ideologije koje su istinski odgovorne za zlo, i da budu amnestirani oni koji nisu krivi. Upozorio je da se zlo fašizma kroz različite epohe javlja u različitim formama i ideologijama, te da je “naša vjerska i  civilizacijska zadaća da ga prepoznamo, imenujemo i kao takvog osudimo, bez obzira ko i protiv koga ga čini.”

Na skupu su s izlaganjima učestvovali uposlenici Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu:

- Mr. Almir Grabovica: “Genocid u Grapskoj 1992. godine“.
- Doc. dr. Ermin Kuka: “Uloga Srpske demokratske stranke u okupaciji Doboja 1992. godine“,
Dr. Muamer Džananović: “Okupacija Doboja i zločini nad civilima“,
Mr. Alma Hajrić – Čaušević: “Dešavanja i zločini u Kotorskom 1992. godine“,
Dr. Amir Kliko: “Nastanak RS i transformacija JNA u VRS“,

Na skupu je govorio i Dr. Hikmet Karčić ispred Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka na temu: “Uništavanje vjerske baštine u Doboju 1992 – 1995. godine“.