U Gazi Husrev-begovoj biblioteci danas je održan naučni skup „Srebrenica – 30 godina od genocida: kontinuitet zločina, negiranja i nestali”.
Kroz dva stručna panela, skup je okupiti istaknute istraživače, historičare i stručnjake koji su govorili o kontinuitetu zločina nad Bošnjacima u srednjem Podrinju, s posebnim naglaskom na genocid u Srebrenici, analizirajući historijski kontekst, ulogu masovnih grobnica, sudbinu nestalih, negiranje genocida i važnost etike sjećanja u procesu suočavanja s prošlošću.
U uvodnim obraćanjima, prisutnima se obratila direktorica JU Muzej “Alija Izetbegović”, Šejla Cakić-Rizvanović, koja je prisutnima rekla da skup ima za cilj doprinos očuvanju historijske istine, razvoju kulture sjećanja i jačanju društvene svijesti o nužnosti suočavanja s prošlošću.
Direktor Univerziteta u Sarajevu - Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, dr. sc. Muamer Džananović, prisutnima je kazao: “Naš primarni zadatak je da pokažemo društvenu odgovornost. Ne samo da govorimo o genocidu u Srebrenici i oko nje iz jula 1995. godine, već smo ove godine pripremili niz sadržaja i događaja na kojima smo govorili o temama iz 90-ih. Nadamo se da smo ovakvim događajima na marginu stavili one koji finansiraju, osmišljavaju, koordiniraju negatorske aktivnosti. Mislim da smo u tome uspjeli.” Također istakao je da su u fokusu skupa bile dvije teme i to višestoljetni kontinuitet počinjenih zločina u BiH i da se ukaže na nestale osobe koje još nikada nisu pronađene i dostojanstveno sahranjene, a što na najbolji način pokazuje kontinuitet genocidne politike.
Mr. Dženan Handžić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, je u svom uvodnom obraćanju rekao: “Danas želimo još jednom podsjetiti da je Srebrenica dio našeg kolektivnog identiteta i da je trajno sjećanje na zločin, koji je počinjen prije 30 godina, dio našeg akademskog, kulturnog i društvenog miljea u najširem smislu riječi.”
Nakon uvodnih obraćanja, uslijedili su paneli. Na prvom, naziva "Kontinuitet zločina: od historijskih progona do genocida u Srebrenici", svoje radove predstavili su:
- dr. sci. Amir Kliko, "Kontinuitet zločina nad Bošnjacima srednjeg Podrinja s posebnim osvrtom na Drugi svjetski rat";
- dr. sci. Zilha Mastalić-Košuta, "Historijski prikaz događaja u Srebrenici u periodu od 1992. do pada Srebrenice jula 1995.;
- dr. sci Merisa Karović-Babić, "Genocid u Srebrenici - sigurnoj i demilitarizovanoj zoni Ujedinjenih nacija".
Drugi panel, pod nazivom "Negiranje genocida i pitanje nestalih: izazovi pravde i sjećanja" obuhvatio je radove naučnika istraživača:
- Amor Mašović s radom na temu "Masovne grobnice i nestali - ključni dokaz genocidne politike;
- dr. sci. Hikmet Karčić s radom na temu "(Re)interpretacije masovnih grobnica: Od mjesta zločina do prostora memorije;
- dr. sci. Muamer Džananović s radom na temu "Negiranje genocida kao nastavak zločina: Etika sjećanja i dužnost otpora".
