U Domu kulture u Grapskoj kod Doboja upriličena je promocija knjige „Tragovi genocida: Grapska 1992–1995.“, najnovijeg izdanja Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Autor knjige je dr. sc. Almir Grabovica, naučni saradnik Instituta. Djelo predstavlja rezultat višegodišnjeg naučnoistraživačkog rada fokusiranog na dokumentiranje zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom Grapske i šireg dobojskog kraja tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Uvodničari promocije bili su Amir Hurtić, predsjednik mjesne zajednice Grapska i narodni poslanik u skupštini RS te Ibrahim ef. Halilović, glavni imam medžlisa Islamske zajednice Doboj. Poslije uvodnih obraćanja, recitaciju 'Grapščanski šehid' izvela je Safija Avdić.
Na promociji su govorili promotori knjige: dr. sc. Muamer Džananović, prof. dr. Ermin Kuka i dr. sc. Hikmet Karčić.
Dr. Muamer Džananović, direktor Instituta, naglasio je izuzetnu važnost empirijskih istraživanja kada je riječ o genocidu i zločinima protiv čovječnosti. Ukazao je na to da se upravo takva istraživanja, iako su najzahtjevnija i često društveno potcijenjena, nalaze u samoj srži akademske i institucionalne borbe za istinu i pravdu. Istakao je da se bosanskohercegovačko društvo sve češće nalazi u zamci svedenosti zločina genocida na jedan geografski prostor – Srebrenicu – što nosi rizik denacionalizacije žrtava i gubitka širine genocidne namjere. Knjiga „Tragovi genocida: Grapska 1992–1995.“ snažno razbija taj narativ ukazujući na kontinuitet zločina i njihovu plansku dimenziju. Posebno se
osvrnuo na pravno značajnu presudu Višeg regionalnog suda u Düsseldorfu, potvrđenu od strane Visokog federalnog suda Njemačke, kojom je utvrđeno da su zločini u dobojskom kraju predstavljali djela genocida, te da su izvršena s jasnom namjerom uništavanja bošnjačke zajednice kao društvene cjeline. Ta pravna ocjena dobila je potvrdu i pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Prof. dr. Ermin Kuka je u svom obraćanju istakao da Grapska predstavlja samo jednu epizodu u širem kontekstu planske okupacije Doboja, grada od strateškog značaja. Ukazao je na povezanost zločina u Grapskoj s prva dva “strateška cilja srpske politike” u Bosni i Hercegovini – teritorijalno razgraničenje naroda i uspostavljanje koridora između Srbije i Krajine. Kroz analitički pristup autor knjige je, prema Kuki, jasno demonstrirao kako su zločini bili posljedica planske, ideološki
motivisane i institucionalno podržane politike. Istakao je i da knjiga argumentirano odgovara na potrebe savremene nauke, jer se temelji na validnim istraživačkim metodama koje rasvjetljavaju i period koji prethodi direktnoj agresiji, a koji je često zanemaren u dosadašnjim analizama.
Dr. Hikmet Karčić naglasio je da knjiga „Tragovi genocida: Grapska 1992–1995.“ ima višestruku vrijednost – kako dokumentarnu, tako i eedukativnu. Posebno je ukazao na važnost činjenice da je upravo u vezi sa zločinima u Grapskoj donesena pravosnažna presuda za genocid pred sudom u Njemačkoj, što ovu sredinu izdvaja kao jedan od rijetkih
lokaliteta van istočne Bosne za koji postoji međunarodno sudski utvrđena kvalifikacija genocida. Knjiga tako doprinosi borbi protiv zaborava, ali i predstavlja konkretan doprinos kulturi pamćenja koja mora biti zasnovana na činjenicama i pravnoj istini.
Na samom kraju promocije, dr. sc. Almir Grabovica uputio je iskrenu zahvalnost svima koji su prisustvovali promociji njegove knjige, ističući da je posebno počastvovan odzivom publike. Iako je imao namjeru govoriti o sadržaju knjige, to je, kako je kazao, već učinjeno kroz izlaganja promotora, te je pozvao čitatelje da sami formiraju sud o djelu, izražavajući otvorenost za konstruktivne kritike. Posebno se osvrnuo na brojne izazove s kojima se suočavaju istraživači genocida i drugih zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini. Naveo je kako Institut, kao članica Univerziteta u Sarajevu, prethodnih godina nije imao mogućnosti za podršku radu na projektima niti za izdavačku djelatnost, te da je zahvaljujući entuzijazmu i posvećenosti direktora dr. Muamera Džananovića ove godine ipak uspjelo obezbijediti određena sredstva za štampu izdanja Instituta. Naglasio je važnost angažmana pojedinaca i patriotski orijentisanih građana bez čijeg truda, volje i ljubavi prema domovini ovakvi projekti i djela ne bi mogla ugledati svjetlost dana. Posebnu zahvalnost u pomoći prilikom realizacije projekta i pisanja knjige uputio je dr. Džananoviću ne samo kao direktoru, nego i kao kolegi i jednom od recenzenata, te brojnim saradnicima i prijateljima iz Grapske, među kojima je istakao Alju Hasančevića i Senada Čehića kao ljude izuzetne čestitosti i posvećenosti. Zahvalio se i Ibrahim-ef. Haliloviću, Harisu-ef. Bečiću, Mjesnoj zajednici i džematu Grapska, Udruženju HEPRO, načelniku Općine Doboj Istok Kemalu Bratiću i brojnim drugima koji su pomogli rad.
Također je izrazio zahvalnost ostalim recenzentima i uredniku knjige – prof. dr. Erminu Kuki, dr. Hikmetu Karčiću i mr. Mustafi Dedoviću – kao i kolegama i kolegicama iz Instituta, koji su na različite načine doprinijeli realizaciji ove publikacije. Zahvalio se i svojoj porodici, prijateljima i svim prisutnima koji su svojom podrškom doprinijeli ovom važnom trenutku sjećanja i istine.
