UNIVERZITET U SARAJEVUNauka · Dokumentovanje · Pamćenje
Logotip Instituta
UNIVERZITET U SARAJEVUInstitut za istraživanje zločina
protiv čovječnosti i međunarodnog prava
28.10.2024.

Sabina Galijatović, viša naučna saradnica Instituta, učesnica međunarodnog kongresa “Snaga žena, Snaga za mir”

Sabina Galijatović, viša naučna saradnica Instituta, učesnica međunarodnog kongresa “Snaga žena, Snaga za mir”

Međunarodna organizacija “Majke za mir”, sa sjedištem u Francuskoj, od 11. do 13. oktobra 2024. u Villeneuve d'Ascq održala je kongres pod nazivom “Snaga žena, snaga za mir”. Pored brojnih neformalnih sastanaka i razgovora te izložbe posvećene borbi žena za mir, zvanični dio programa sadržavao je različite teme.

“Snaga žena na područjima sukoba ‒ snaga otpora” bila je tema prvog panela u kom su učešće uzele Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa” (Bosna i Hercegovina), Pascale Chen, koordinatorica organizacije Women Wage Peace (Izrael), Reem Ajajri, predsjednica organizacije Women of Sun (Palestina), Godelieve Mukasarasi, predsjednica organizacije Sevota, (Ruanda), te Malika Boussouf, bivša šefica redakcije “Soir d Alger” iz Alžira.

“Politička snaga za uspostavu mira” naziv je drugog panela u kom su učešće uzele: Viviane Teitelbaum, senatorka, predsjednica Conseil International des Femmes, Europe / Međunarodni zavjet žena, Evropa (Belgija), Oxana Melnychuk, predsjednica organizacije “Unis pour l’Ukraine / Ujedinjeni za Ukrajinu” (Ukrajina), Elena Kostioutchenko, novinarka lista Nouvelle Gazette u egzilu (Rusija), Mylène Sauloy, rediteljica (Francuska), Chirinne Ardakani, predsjednica organizacije Iran-Justice / Iran-pravda, (Iran).

“Moć žena” naziv je panela koji je tretirao prava žena s osvrtom na Afganistan, u kom su učešće uzeli Maryam Ghulam Ali, umjetnica (Afghanistan), Anarkali Honaryar, bivša afganistanska senatorka (Francuska), Jamila Khairkhwa, bivša afganistanska tužiteljica (Francuska), Ismael Paienda, član Komiteta skupštine specijalista i eksperata Afganistana (Francuska), te Véronique Nahoum Grappe, antropolog (Francuska).

“Pravda” je naziv posljednjeg zvaničnog panela. Učešće su uzeli Thérèse Kulungu, advokatica fondacije Panzi (Demokratska Republika Kongo), Florence Hartmann, novinarka i bivša glasnogovornica MKSJ-a (Francuska), François-Xavier Nsanzuwera, bivši advokat u MKSR (Ruanda), Bénédicte Chesnelong, sudija pred Nacionalnim sudom za pravo azila (Francuska), i Sabina Galijatović, viša naučna saradnica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu (Bosna i Hercegovina).

U zvaničnom programu, a pored toga i neformalnim sastancima, žene Palestine, Ukrajine, Rusije, Afganistana, Francuske, Bosne i Hercegovine i drugih zemalja razmatrale su brojne važne teme – od situacije na područjima Palestine i Izraela, zatim Ukrajine i Rusije, a važan dio razgovora bilo je i iskustvo žena Bosne i Hercegovine u borbi za pravdu i mir. Majke Srebrenice i njihova borba bile su već i ranije svijetli primjer mnogima, ali direktni sastanci i razgovori bili su veoma važni kao i tridesetogodišnje iskustvo bosanskohercegovačkih žena u borbi za istinu i pravdu. Zločini počinjeni na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji sada čine važan dio naslijeđa međunarodne pravde, u mnogim segmentima predstavljaju temelj za daljnju borbu protiv nekažnjivosti na međunarodnom planu. Iskustva procesa za utvrđivanje odgovornosti visoko rangiranih počinilaca za zločine počinjene tokom međunarodnog oružanog sukoba na području Bosne i Hercegovine, te kao završnog čina zločina genocida u sigurnoj zoni UN-a Srebrenica i oko nje ocijenjena su kao jako značajna. Ipak, pažnja je bila usmjerena i na još jedan važan segment – a u kojem Bosna i Hercegovina ima veoma značajno iskustvo – koji je impakt, koji su efekti međunarodne pravde?

Promišljanje o dihotomiji između teškog, sporog i neophodnog rada međunarodne pravde ‒ koja igra temeljnu ulogu u priznavanju činjenica i patnji nanesenih žrtvama, kao i unapređenju međunarodnog prava i borbi protiv nekažnjivosti – i neuvažavanje, zaobilaženje naslijeđa međunarodnog sudstva u postratnom uređenju društava na osnovi vladavine prava tema je koja je zaokružila panel posvećen pravdi. Primjer Bosne i Hercegovine istaknut je kao presedan o kom se treba govoriti u svrhu pozitivnih promjena, naročito ako se imaju u vidu višestruke manifestacije ponovnog oživljavanja ideologije koju je osudilo međunarodno sudstvo.