U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol povodom 30. godišnjice Genocida u Srebrenici, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj i pod pokroviteljstvom saborskog zastupnika Armina Hodžića. Skupu su prisustvovali brojni ambasadori, zastupnice i zastupnici Hrvatskog sabora, kao i drugi politički i akademski predstavnici. Kroz izlaganja pravnika, historičara, političkih predstavnika i svjedoka, snažno je poručeno da negiranje genocida nije samo zločin protiv istine nego i nastavak nasilja. Među izlagačima naučnog dijela skupa bili su i dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Mesud Šadinlija, viši naučni saradnik Instituta.
„Srebrenica nije bošnjačka rana, to je rana čovječanstva“, u uvodu skupa rekao je Saborski zastupnik Armin Hodžić. Naglasio je da je čast, ali i odgovornost, govoriti o Srebrenici u Hrvatskom saboru:
„Srebrenica je simbol najtežeg stradanja u Europi nakon Drugog svjetskog rata, ali i simbol ljudske odgovornosti, pamćenja i pravde.“
Akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, u svom govoru se prisjetio strahote genocida riječima koje evociraju majčinsku bol i univerzalnu istinu: „Zastrašujuće je koliko duboko ljudskost može pasti. Više od 8.000 nevinih ljudi ubijeno je u ponoru istinskog zla. I nijedna riječ ne može vratiti muža, sina, brata onima koji ih čekaju.“
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. sc. Muamer Džananović, u svom je opsežnom i teorijski utemeljenom izlaganju ukazao da je Genocid u Srebrenici bio proizvod „organiziranog, hijerarhijski strukturiranog političkog sistema“, a ne spontani ispad nasilja. U tom kontekstu, podsjetio je na riječi Zygmunta Baumana da je genocid „dijete moderne birokratije“ te istaknuo da je riječ o „zločinu sistema“.
Govoreći o negacionističkom diskursu, Džananović je posebno naglasio opasnost političkih narativa koji i danas dolaze iz vrhova vlasti u Srbiji i entitetu RS:
„Reakcije na UN-ovu rezoluciju o 11. julu kao međunarodnom danu sjećanja samo su nastavak iste politike negiranja koja traje od 1995. godine.“
Zaključio je da se negiranje genocida u današnjoj Bosni i Hercegovini ne može promatrati kao izolirana pojava:
„Riječ je o razgranatom, višeslojnom i institucionalno podržanom sistemu s jasnim političkim ciljevima. Borba protiv toga nije samo pravni izazov, to je borba za istinu, za dostojanstvo žrtava i za budućnost Bosne i Hercegovine.“
Dr. Mesud Šadinlija ponudio je detaljnu rekonstrukciju vojno-političkog i diplomatskog konteksta pada zaštićene zone UN-a Srebrenica. U izlaganju se osvrnuo na ključne diplomatske i vojne tokove od 1993. do 1995. godine, pokazujući kako su “sigurne zone” UN-a bile deklarativna tvorevina, bez stvarne volje da se zaštićeno stanovništvo obrani:
„Meta intenzivnih napada nisu bile samo zaštićene enklave, već i same mirovne snage. One su razoružane, korištene kao taoci i živi štit. Srebrenica je pala u trenutku kada je međunarodni poredak već odustao od svojih obaveza.“
U izlaganju naslovljenom „Međunarodnopravni aspekti Genocida u Srebrenici i značaj inkriminacije njegovog poricanja“, profesor međunarodnog prava dr. Enis Omerović, V.D. dekan Pravnog fakulteta u Zenici, upozorio je da poricanje nije samo retorički problem – već pravna i civilizacijska prijetnja.
Omerović je svoj govor temeljio na višegodišnjem naučnom istraživanju koje je sažeo u knjizi „Genocid nad Bošnjacima – Međunarodnopravna analiza“, koja uskoro izlazi u izdanju Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.
Skup je zaključen svjedočenjem novinara i urednika časopisa Bosna, Jakuba Salkića, koji je kao dijete preživio Genocid u Srebrenici. Njegovo izlaganje bilo je duboko lično, protkano sjećanjima na bijeg, glad, hladnoću, život u konvoju i konačno izbavljenje iz smrtnog obruča.
„Na porodičnoj fotografiji iz jula 1995. nema osmijeha. Samo strah i zabrinutost. Mene ne vidite jasno, ali ja sam tamo, u pozadini, u toj gomili žena i djece“, rekao je Salkić pokazavši poznatu fotografiju izbjegličke kolone 11. jula koju je ovjekovječio fotograf Reutersa, a kasnije na platno iznio slikar Safet Zec.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
Izvor: Bosna.hr