GRANATIRANJE SARAJEVA - INTERAKTIVNA MAPA

GRANATIRANJE SARAJEVA - INTERAKTIVNA MAPA

Interaktivnu mapu možete pogledati na ovom linku.

GRANATIRANJE SARAJEVA - INTERAKTIVNA MAPA

Povodom 32 godine od masakra na pijaci Markale i obilježavanja Dana sjećanja na sve ubijene i ranjene građane Sarajeva tokom agresije u periodu 1992‒1995. godine, Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava predstavlja Interaktivnu mapu Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade autorice dr. sc. Merise Karović-Babić. Na mapi su prezentirani rezultati dugogodišnjih istraživanja autorice, koja su objavljena u izdanjima Instituta (Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi 2010. i Masovna ubistva civila u Sarajevu za vrijeme opsade 1992‒1995, 2014), kao i djelomični rezultati istraživanja za Interaktivnu mapu na portalu Al Jazeera Balkans. Budući da autorica u vlastitoj arhivi posjeduje i brojnu drugu dokumentaciju koja do sada nije objavljena, smatramo važnim da navedeni materijali budu dostupni široj čitalačkoj publici.

U ovoj fazi interaktivne objave mapirano je 116 lokacija na kojima je u isto vrijeme i na istom mjestu ubijeno troje ili više civila. Na slajdovima i fotografijama koje prilažemo uz svaku lokaciju mapiranu na karti navodimo broj i identitet žrtava (prezime, ime, ime oca, datum i mjesto rođenja), kao i podatke koji se odnose na datum, vrijeme i mjesto zločina (stari i novi naziv ulice), okolnosti i detaljni opis masakra. Redovi za vodu, hljeb, humanitarnu pomoć, pijace, igrališta, bašče, ulice, gradski prijevoz i brojne druge lokacije bile su mete granatiranja s položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike srpske (SRK VRS), koji je bio preimenovani 4. korpus Jugoslavenske narodne armije (JNA). U gradu pod opsadom nijedno mjesto nije bilo sigurno, jer su civili, pored navedenih lokacija, ubijani i u svojim stanovima, kućama, pa čak i u podrumskim prostorijama, a među žrtvama su bile i cijele porodice. Zapisnici o uviđaju Tužilaštva i CSB-a MUP-a RBiH, dokumenti UNPROFOR-a koji se odnose na istrage nakon masakra važni su primarni izvori za dokumentiranje navedenih zločina. Međutim, zbog činjenice da nam nije bila dostupna kompletna dokumentacija MUP-a, empirijska istraživanja na terenu obuhvatala su intervjue s više svjedoka, koji su poslužili da se izvrši rekonstrukcija događaja, te smo stoga fotografirali lokacije tačnog mjesta pada projektila. Na nekim od navedenih lokacija zatekli smo spomen-obilježja posvećena žrtvama masakra s osnovnim podacima o datumu i vremenu zločina. Neka spomen-obilježja nastala su na osnovu rezultata istraživanja i publiciranja činjenica o navedenim zločinima u spomenutim studijama Instituta iz 2010. i 2014. godine. Autentični spomenici i jedan od simbola razaranja grada i ubijanja građana Sarajeva svakako su i skromno obilježene Sarajevske ruže - fenomen koji predstavlja obojene tragove udara granata na asfaltnu površinu. 

Za svaku žrtvu koju navodimo u tabelarnom popisu koristili smo više primarnih izvora: izvode iz Matične knjige umrlih, potvrde o smrti s potpisom ljekara, bolnički protokoli (Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, Hitna pomoć, Bolnica Dobrinja), izjave svjedoka, evidencije pokopnih društava (Pokop i Bakije), dokumentaciju MAG-a (Muslimanskog antigenocidnog društva) i brojne druge izvore. 

 Videomaterijali nastali okviru djelatnosti snimatelja RTVBiH, TVSA, FIVA ‒ dobrinjske snimateljske kuće Mevsuda i Smaje Kapetanovića, videomaterijali objavljeni na FAMI (Suada Kapić), fotomaterijali Rogera Richardsa, Johnnyja Saundersona, uz dozvolu za njihovim korištenjem, kao i fotografije nastale u vlastitoj arhivi, fotodokumentacija sa Zapisnika o uviđaju nakon masakra obavljeni od CSB-a i UNPROFOR-a poslužili su kao značajan izvor za fotografije koje prezentiramo na lokacijama priloženim u ovoj interaktivnoj mapi.

Rezultate istraživanja predstavljamo sljedećim redoslijedom i numeracijom prikazanom prema općinama izvršenja zločina: Stari Grad (lokacije br. 1.1-1.21); Centar (2.1-2.30); Novo Sarajevo (3.1-3.15); Novi Grad (4.1-4.38); Vogošća – dio pod opsadom (5.1-5.2); Ilidža – dio pod opsadom (6.1-6.8). U okviru navedenih općina lokacije masovnih zločina predstavljene su numeracijom prema naseljenim mjestima i mjesnim zajednicama. 

Pristup primijenjen u ovoj interaktivnoj mapi ima za cilj objektivizaciju historijskih činjenica, reduciranje sveprisutnog manipuliranja zločinima i vrijeđanja digniteta žrtava. Sadržaji objavljeni u interaktivnoj mapi namijenjeni su svim žrtvama barbarske opsade Sarajeva, građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine, budućim generacijama, obrazovnim institucijama s ciljem edukacije učenika i suočavanja bosanskohercegovačkog društva sa zločinima.

Način citiranja: Interaktivna mapa: Granatiranje Sarajeva u vrijeme opsade, Merisa Karović-Babić, Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2026. (Skraćeno: Granatiranje Sarajeva…, Karović-Babić, Institut)

Izvori i literatura
International Criminal Tribunal of the former Yugoslavia – ICTY 
http://www.icty.org/, 
-    Presude i dokazni materijali u predmetima: 
-    ICTY, IT-95-5/18, Radovan Karadžić 
-    ICTY, IT-09-92, Ratko Mladić
-    ICTY, IT-98-92, Stanislav Galić
-    ICTY, IT-98-92/1, Dragomir Milošević
-    Dio dokumentacije Ministarstva za unutrašnje poslove RBiH (MUP RBiH), Centar Službi bezbjednosti Sarajevo (CSB Sarajevo). Odjeljenje za krim tehniku i KDZ, Sarajevo, Uprava za poslove i zadatke sprečavanja i otkrivanja kriminaliteta, Odjeljenje za kontradiverzionu zaštitu
-    Higgs Richard J, Izvještaj o incidentima otvaranja minobacačke vatre na području Sarajeva od 8. novembra 1994. i 18. juna 1995, 21. decembar 2006.
-    Izjave svjedoka ICTY. (Hanga Tsori 1995, Thomas Hansen 1995, Ž(sir) Rupert Smith 1996, Azra Šišić 1996, Berko Zečević 1996, Luis Fortin 1997, Thornberry Cedric Henry Reid 1999, Berko Zečević 2000, Baron van Lyden 2003, Jordan John 2005, Milosav Gagović 2007, Harry Konings 2006) 
-    ICTY, IT-98-29-T: Galić S, P3276, Komisija: mr. Berko Zečević, Amir Kurtović i Ahmet Omerović, “Elaborat o okolnostima i uzrocima masakra na pijaci 'Markale' izvršenog dana 5. februara 1994”, Tehnička obrada i podrška: UNIS – Institut Sarajevo, 7. februar 1994.
-    Galić, P2261, UNPROFOR Investigation Report – Sarajevo Market Explosion of 5 February 1994, 15 February 1994
-    Arhiva Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu
-    Muamer Džananović, Merisa Karović-Babić, Sead Muhić, Masakri na Markalama Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu, Izložba Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2025.
-    Čekić, Smail – Šestanović, Muhamed – Karović, Merisa – Košuta-Mastalić, Zilha, Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010; poglavlje o lokacijama masovnih ubistava djece: 139-257.
-    Karović-Babić, Merisa, Masovna ubistva civila u Sarajevu za vrijeme opsade 1992‒1995, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2014.
-    Kapić, Suada. [et. al, ur.], Opsada Sarajeva. Mart 1992 – mart 1996, FAMA International tim, Sarajevo, 2005. (snimci TVSA i RTVBiH)
-    FIVA Dobrinja - dokumentacija dostupna u arhivi Smaila Kapetanovića na stranici:  https://www.youtube.com/watch?v=_KGXmtAyaEo&ab_channel=Dobrinjauratu
-    Radio Slobodna Europa https://www.youtube.com/watch?v=Z1CTTD3xLOA&ab_channel=RadioSlobodnaEvropa) 
-    Fotografije Johnnyja Saundersona
-    ABC News, Alison Cooper
-    Fotogalerija Roger Richards, Bosnia 1992, https://www.rogermrichards.com/gallery-image/Bosnia-1992-2016/G0000P4prP9DCcdA/I0000g0d9g5kFYfQ
-    Fotografije ustupljene ljubaznošću porodica Švrakić i Šehović
-    Vlastita arhiva
-    Monografija OŠ “Skender Kulenović”, Dobrinja-Sarajevo 1992‒1998, Sarajevo, 1998.
-    Oslobođenje 1992‒1995.