U Vijećnici je održan komemorativni skup u organizaciji Grada Sarajeva, Kantona Sarajevo i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Tom prilikom otvorena je i izložba Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu: „ZLOČINI NA MARKALAMA: Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu“, čiji su autori dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta, dr. sc. Merisa Karović-Babić, viša naučna saradnica Instituta, i mr. Sead Muhić, stručni saradnik Instituta.
"Markale i druge lokacije sinonimi su sistematskog zločina", rekao je gradonačelnik Samir Avdić, dodajući da ovi zločini u Sarajevu ne smiju biti zaboravljeni niti ostati nekažnjeni.
Kantonalni premijer Nihad Uk podsjetio je da je u vrijeme kada je počinjen ovaj zločin imao šest godina i da tada nije znao šta je politika, ali da je znao da ljude ubijaju dok stoje u redu za hljeb. Dodao je da se danas iste stvari ponavljaju u Gazi i Ukrajini. "Naše sjećanje na Markale obavezuje nas da dignemo glas protiv svake agresije i nepravde", poručio je Uk.
Dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta, u svom izlaganju istakao je da se izložbom prezentuju činjenice i dokazi o opsadi Sarajeva, s posebnim fokusom na masovne zločine počinjene na pijaci Markale u februaru 1994. i augustu 1995. godine. “U izložbi su svi detalji o žrtvama, objavljujemo fotografije žrtava oba masakra, želeći na taj način podsjetiti na njihova imena i njihove identitete, te podsjetiti na činjenicu da su ubijeni zbog istih, velikodržavnih ciljeva. Također, objavljujemo i popis ranjenih žrtava kako bismo dodatno ukazali na razmjere počinjenih zločina. Porazno je da niko iz lanca komandovanja Sarajevsko-romanijskog korpusa nije odgovarao za ovaj masakr – niti pred Haškim tribunalom, niti pred Sudom Bosne i Hercegovine. Isto važi i za brojne druge zločine počinjene tokom opsade Sarajeva. Ovaj pravni vakuum jednako je opasan kao i kontinuirano negiranje koje traje od trenutka izvršenja zločina do danas. Negiranje je nastavak zločina drugim sredstvima, a zato je naš zadatak da istrajno dokumentujemo, svjedočimo i podsjećamo. Naša je dužnost prema žrtvama, ali i prema budućim generacijama“, naglasio je Džananović.
Izložba će od sutra do 15. septembra biti postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine.
Izložba pruža pregled opsade Sarajeva (1992–1996) i detaljno dokumentuje dva masakra na Markalama – 5. februara 1994., kada je ubijeno 68 civila, i 28. augusta 1995., kada je ubijeno 43 civila, dok je više od 80 ranjeno. Materijal prezentovan u okviru izložbe obuhvata ekspertske izvještaje, dokumente UNPROFOR-a, sudske presude ICTY-ja, medijske izvještaje, kao i fotografije i video-materijale. Posebno značajno jeste što izložba prikazuje fotografije svih ubijenih žrtava oba masakra, kao i popis ranjenih.
Posebno mjesto u izložbi zauzima arhivska građa i izdavačka djelatnost Instituta, kao i eksponati Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, koji doprinose kontekstualizaciji i vizualizaciji zločina. Izložba također tematizira odgovorne za zločine na Markalama, naglašavajući poraznu činjenicu da još niko pred Sudom BiH nije odgovarao za ove i brojne druge zločine počinjene u Sarajevu tokom opsade. Autori izložbe dodatno obrađuju NATO-vu intervenciju „Deliberate Force“, izvršenu dva dana nakon masakra 1995. godine, te završavaju osvrtom na institucionalni revizionizam ovih zločina, prisutan od vremena njihovog izvršenja do danas.
Otvorenje izložbe predstavlja priliku da građani Sarajeva, predstavnici obrazovnih institucija i šira javnost neposredno sagledaju razmjere zločina počinjenih u glavnom gradu Republike Bosne i Hercegovine, te da iskažu poštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama. Izložba je posvećena svim žrtvama opsade Sarajeva, budućim generacijama i obrazovnim institucijama, s ciljem da se istina o zločinima ne zaboravi.
Povodom obilježavanja 30. godišnjice masakra na Markalama uposlenici Instituta odali su počast i položili cvijeće na mjesto masakra u ulici Mula-Mustafe Bašeskije 64, zajedno sa članovima porodica ubijenih, prijateljima, udruženjima i brojnim delegacijama svih nivoa vlasti.