U Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu otvoren je okrugli sto pod nazivom "Nenaučene lekcije iz savremene historije", koji organizuje Univerzitet u Sarajevu – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, povodom 77. godišnjice Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida i 30. godišnjice genocida u Srebrenici i oko nje.
Skup je otvorio rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Tarik Zaimović, pozdravnim obraćanjem u kojem je naglasio značaj ovogodišnjih aktivnosti Instituta, posebno u kontekstu obilježavanja 30. godišnjice genocida. "Ovim skupom se zaključuju ovogodišnje izuzetno važne aktivnosti Univerziteta i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. 'Nenaučene lekcije iz savremene historije' pokazale su se kao idealan naslov skupa da se još jednom ukaže na to da svijet, nažalost, nije naučio lekciju."
Otvaranje skupa upriličio je uvodnim izlaganjem dr. Muamer Džananović, direktor Instituta, koji je u svom obraćanju, između ostalog, istakao:
“Genocid je kompleksna i višedimenzionalna pojava, koja zahtijeva pravno, sociološko, historijsko, političko, filozofsko razumijevanje. Iako je Konvencija Ujedinjenih nacija o genocidu usvojena još 1948. godine, iskustvo 20. i 21. stoljeća pokazuje da sama normativna definicija nije bila dovoljna da spriječi brojne masovne zločine, ni u Bosni i Hercegovini, ni u Ruandi, ni u današnjim primjerima kršenja humanitarnog prava, u Gazi, Ukrajini i brojnim drugim dijelovima svijeta.
Bosna i Hercegovina ima posebno mjesto u kontekstu primjene Konvencije o genocidu, koju je tadašnja FNRJ ratifikovala još 1950. godine, iako se termin ‘genocid’ u javnom prostoru počeo frekventno koristiti tek početkom 1990-ih, nakon objavljivanja knjige Dedijera i Miletića 'Genocid nad Muslimanima'.
Pravu praktičnu primjenu Konvencija dobija tek osnivanjem ICTY-a i ICTR-a, koji su donijeli prve presude za genocid – uključujući i presudu za genocid počinjen nad Bošnjacima. Posebno mjesto zauzimaju presude ICTY-a, njegovog Rezidualnog mehanizma, ali i nacionalnih sudova. Presuda Međunarodnog suda pravde u Predmetu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore iz 2007. godine predstavlja temeljni međunarodni sudski akt jer je prvi put u historiji jedna država proglašena odgovornom za kršenje Konvencije jer nije spriječila genocid, a njen vjerodostojan prijevod Institut je objavio i učinio dostupnim javnosti.”
Na okruglom stolu učestvuju stručnjaci iz oblasti međunarodnog prava, historije i studija genocida, a teme rasprave uključuju:
• značenje i primjenu Konvencije o genocidu,
• historijske i savremene izazove u procesuiranju genocida,
• antropološke, etnografske i pravne analize genocida,
• ulogu propagande i dehumanizacije u počinjenju masovnih zločina.
Skup omogućava učesnicima, studentima i gostima da aktivno sudjeluju u diskusiji, postavljaju pitanja i razmjenjuju znanja.
U prvom panelu govorit će: prof. dr. Enis Omerović (naslov izlaganja: "Od Lemkina do Međunarodnog suda u Hagu: Kako Konvencija o genocidu oblikuje savremeni međunarodni poredak“), dr. Sabina Subašić Galijatović ("Historijat Konvencije o genocidu: Neophodnost tumačenja u svjetlu njenog cilja i svrhe“), prof. dr. Hariz Halilović ("Antropologija genocida i koncept kosmološke destrukcije: Teorijski i etnografski uvidi“), dr. Merisa Karović Babić ("Never again? Od usporenog genocida u Srebrenici do Gaze“) i dr. Elvedin Mulagić ("Genocid nad Tutsima u Ruandi“).
U drugom panelu govorit će: dr. Sabahudin Šarić ("Uzmicanje prava i pravde pred ideologijom“), doc. dr. Sunčica Hajdarović ("Od pravne norme do društvene prakse: Zašto je sankcionisanje negiranja genocida važno“), dr. Almir Grabovica ("Uloga njemačkog pravosuđa u procesuiranju genocida u Bosni i Hercegovini: Standardi Konvencije o genocidu“), dr. Jasmin Medić ("‘Laganje je dozvoljeno’: Propaganda i dehumanizacija uoči Holodomora, Holokausta i genocida nad Bošnjacima“) i mr. Lamija Muftić ("Konvencija o genocidu: Praksa međunarodnih sudskih instanci u kontekstu zločina u Palestini“).