Međunarodna naučna konferencija o genocidu u Srebrenici (Foto: Fena)
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Univerziteta u Sarajevu (UNSA) Rasim Muratović je poručio da je ova konferencija, kako je izjavio, prilog naučnoj istini o onome što se dešavalo u Srebrenici u julu 1995. godine. Ukazao je na to o čemu će biti riječi na konferenciji.
"Bit će četiri panela s različitim temama - historijske, psihološke i sociološke do medicinskih i bioloških. Kompletna naučna misao će dati svoje odgovore na sve ono što je do sada bilo poznato", naveo je Muratović i najavio da će poslije konferencije biti objavljen i zbornik radova o ovoj temi.
Kako je kazao, o tome kako se danas živi u Srebrenici govorit će naučnici koji žive u ovom gradu ili su porijeklom iz ovog grada.
U naučnom odboru koji je pripremao konferenciju bio je profesor Mirko Pejanović koji smatra da je genocid u Srebrenici, kako je rekao, planetarno pitanje.
"Čovječanstvo ima odgovornost prema nečemu što je solidarnost da se posljedice tog genocida preveniraju i otklanjaju kako bi se ljudi koji su se vratili tamo mogli organizovati i živjeti, kako bi se vratili oni koji žele, a ima ih puno te kako bi omogućili da Srebrenica ima demografsko oživljavanje", dodao je.
Predstavljen sadržaj Međunarodne naučne konferencije o genocidu u Srebrenici (Foto: I. Š./Klix.ba)
Smatra da ako Srebrenica ne može dobiti novi, poseban politički, administrativni status, onda treba dobiti, kako je kazao, razvojni status. Osim ekonomskog razvoja, pozvao je na to da se u ovom gradu poštuju ljudska prava.
"Srebrenica ne treba biti jednogodišnje mjesto odlaska i obilježavanja, već grad koji ima poseban društveni i razvojni status u ovoj državi. Taj status treba osigurati podrškom Evropske unije i potrebno je spriječiti osporavanje i negaciju genocida", zaključio je Pejanović.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj je istakao da će poruka konferencije biti da se genocid ne ponovi. On je pozvao domaće političare i institucije, prije svega parlamente, da osude genocid.
"Bosna i Hercegovina ne bi trebala imati nijednog pojedinca koji negira genocid. To je prvo da bi bili poštovani pravda i zakon", izjavio je.
Predstavljen sadržaj Međunarodne naučne konferencije o genocidu u Srebrenici (Foto: I. Š./Klix.ba)
"Bit će četiri panela s različitim temama - historijske, psihološke i sociološke do medicinskih i bioloških. Kompletna naučna misao će dati svoje odgovore na sve ono što je do sada bilo poznato", naveo je Muratović i najavio da će poslije konferencije biti objavljen i zbornik radova o ovoj temi.
Kako je kazao, o tome kako se danas živi u Srebrenici govorit će naučnici koji žive u ovom gradu ili su porijeklom iz ovog grada.
U naučnom odboru koji je pripremao konferenciju bio je profesor Mirko Pejanović koji smatra da je genocid u Srebrenici, kako je rekao, planetarno pitanje.
"Čovječanstvo ima odgovornost prema nečemu što je solidarnost da se posljedice tog genocida preveniraju i otklanjaju kako bi se ljudi koji su se vratili tamo mogli organizovati i živjeti, kako bi se vratili oni koji žele, a ima ih puno te kako bi omogućili da Srebrenica ima demografsko oživljavanje", dodao je.
Predstavljen sadržaj Međunarodne naučne konferencije o genocidu u Srebrenici (Foto: I. Š./Klix.ba)Smatra da ako Srebrenica ne može dobiti novi, poseban politički, administrativni status, onda treba dobiti, kako je kazao, razvojni status. Osim ekonomskog razvoja, pozvao je na to da se u ovom gradu poštuju ljudska prava.
"Srebrenica ne treba biti jednogodišnje mjesto odlaska i obilježavanja, već grad koji ima poseban društveni i razvojni status u ovoj državi. Taj status treba osigurati podrškom Evropske unije i potrebno je spriječiti osporavanje i negaciju genocida", zaključio je Pejanović.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj je istakao da će poruka konferencije biti da se genocid ne ponovi. On je pozvao domaće političare i institucije, prije svega parlamente, da osude genocid.
"Bosna i Hercegovina ne bi trebala imati nijednog pojedinca koji negira genocid. To je prvo da bi bili poštovani pravda i zakon", izjavio je.
Predstavljen sadržaj Međunarodne naučne konferencije o genocidu u Srebrenici (Foto: I. Š./Klix.ba)
Profesor Amir Kulaglić, preživjela žrtva genocida u Srebrenici i ministar za boračka pitanja Tuzlanskog kantona, očekuje u domaćoj i stranoj javnosti revitaliziranje života u ovom gradu. Smatra da se u tom cilju prije svega treba obratiti državnim organima.
Na konferenciji će učestvovati više od 70 osoba iz nekoliko zemalja svijeta među kojima su i Sjedinjene Američke Države.
Izvor: Klix.ba