Bili ste jedan od govornika na naučnom skupu i izložbi o temi “9. januar - Put u genocid”. Koji je cilj projekta i koliko je važno zaustaviti revizionizam historije sa kojim se gotovo svakodnevno suočavamo?
- Ja sam rekao da se mi suočavamo sa revizionizmom, sa negiranjem genocida. U odnosu na holokaust, koji se vrlo rijetko negira, kod genocida nad Bošnjacima imamo stalno negiranje.
Argumenti i dokumenti
Mislim da se revizionizam može zaustaviti samo naučnim aspektom, naučnim pristupom i na način kao što to radi Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava - objavljivanjem studija koje su zasnovane na argumentu i dokumentu.
Uoči obilježavanja 9. januara, u jeku ruske agresije na Ukrajinu, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, dodijelio je najveće odlikovanje ovog entiteta Vladimiru Putinu, predsjedniku Ruske Federacije. Kakvu poruku BiH šalje svijetu ovim činom? Da li iko i ko može zaustaviti Dodika i njegove saradnike/ce?
- Čuli smo od jednog od uvodničara naučnog skupa da to nije, ustvari, čin BiH. To je zapravo djelo onog dijela BiH koji je upravo jučer učinio anticivilizacijski čin u predgrađu Sarajeva. Mislim da je Milorad Dodik tim postupkom potvrdio taj svoj anticivilizacijski čin i ogolio “srpsko-ruski svet” za koji se zalaže.
Foto: Senad Gubelić
Kao što sam rekao i u izlaganju, jedini i pravi lijek za sve ove vrste zla ustvari je razvoj demokracije, razvoj demokratskih odnosa i neguranje teme genocida u stranu. Naprotiv, temu genocida potrebno je ugraditi u sve programe - od osnovnog, srednjeg, visokog obrazovanja, pa do programskih akata svih političkih partija i programskih akata svih privrednih subjekata.
Mnogi evropski zvaničnici, europarlamentarci/ke, zastupnici Bundestaga, visoki predstavnik, upozorili su da bi proslava dana koji je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim, mogla snositi posljedice. Vjerujete li da će zaista rukovodstvo entiteta Republike Srpske biti kažnjeno i kako? Zašto se odluke Ustavnog suda ne poštuju?
- Ne vjerujem da će rukovodstvo entiteta biti kažnjeno, pravo da vam kažem. Sudeći po dosadašnjim aktivnostima visokog predstavnika, ja ne vjerujem u to. Teško je pitanje zašto se ne poštuju odluke Ustavnog suda BiH. Ima sigurno više faktora koji utječu na to, ali vidjet ćemo. Za nadati se da u budućnosti takvih slučajeva i primjera nećemo imati.
VIDEO PRILOG POGLEDAJTE NA OVOM LINKU.
Možemo li uopšte govoriti o pomirenju i istini kada se svakodnevno, a posebno oko 9. januara, suočavamo sa negiranjem ratnih zločina, genocida u Srebrenici? Svaki put se ponovo vratimo na priču o otcjepljenju i negiranju državnosti. Kako promijeniti takvu matricu ponašanja?
- Pa, dok je to tako, svakako se ne može govoriti o pomirenju. Zapravo, žrtva bi trebala da prvo doživi izvinjenje od agresora, dželata, pa tek onda da ona, sama za sebe, procijeni da li da prihvati to izvinjenje. Tek sljedeći korak je pomirenje. Naravno, teško je promijeniti matricu ponašanja koju navodite. Osim razvoja demokratskih odnosa, koje sam već naveo, ostaje nam da svako ko radi svoj posao, bez obzira na to šta radio, da ga radi na najbolji mogući način. To je lijek i to je nada.
Nedavno su i iz Rusije stigle poruke da bi “osim Kosova, mogla eksplodirati i Bosna”. Imamo li razloga za strah i bojazan od novog sukoba?
- Mi nemamo razlog za strah, ali imamo razloga za bojazan. Naše sigurnosne službe imaju obavezu, a imaju i razlog, da rade više na svemu tome, da obavještavaju nadležne organe. Nadležni organi po svojoj liniji moraju da obavještavaju onoga koga treba, ali razloga za strah nemamo.
Neizbježno je da ponovo govorimo o postupcima protiv osumnjičenih za ratne zločine pred sudovima na prostoru bivše Jugoslavije, a posebno pred sudovima BiH. Nekako se čini da je pravda zaista spora. Da li je dostižna i vjerujete li da će domaći sudovi konačno ažurnije krenuti u proces osude onih koji su počinili ratne zločine na ovim prostorima?
- Pravda je spora, ali dostižna. Imamo 848 predmeta Haškog tribunala. To su predmeti sa A liste i za sve njih postoji osnovana sumnja da su izvršili ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida.
Zadatak nauke
Do sada, naše pravosuđe nije ništa radilo na tu temu. Sada će više od 20 godina kako su oni dobili te gotove, završene predmete. Nadati se da će oni početi raditi svoj posao, onako kako bi trebali da rade.
Kada će konačno i da li će uopće doći vrijeme da bosanskohercegovačko društvo osudi i napravi otklon od svih onih koji su odgovorni za ubistva tokom agresije na BiH?
- Bh. društvo je u jednom segmentu to već uradilo u proteklom periodu. Naravno, zadatak je, prije svega, i naučnih institucija da dalje rade i doprinose tome da imamo završen proces na tom planu.
Izvor: Oslobodjenje.ba
Naslovna fotografija: Muhamed Tunović