U Srebrenici je 12. aprila 2026. godine održana konferencija pod nazivom “Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja“, u organizaciji Memorijalni centar Srebrenica i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Konferencija je organizovana s ciljem očuvanja kulture sjećanja, dokumentovanja činjenica i ukazivanja na dugogodišnji izostanak pravde za jedan od najtežih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilnim stanovništvom tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Uprkos obećanju generala Philippe Morillon, komandanta snaga UNPROFOR-a, da će Ujedinjene nacije zaštititi Srebrenicu, 12. aprila 1993. godine izvršen je artiljerijski napad na grad od strane pripadnika tzv. VRS, tokom kojeg je na školskom igralištu ubijeno više desetina civila, dok je veliki broj njih ranjen. Za ovaj zločin do danas niko nije odgovarao.
Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica dr. Emir Suljagić i direktor Instituta dr. Muamer Džananović.
Suljagić je ukazao na širi značaj ovog zločina, naglasivši da je događaj od 12. aprila 1993. godine u velikoj mjeri odredio kasniji razvoj situacije u Srebrenici, uključujući i odluke Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o uspostavljanju tzv. sigurnih zona. Istakao je da ni nakon više od tri decenije ne postoji pravosudni epilog, te pozvao nadležne institucije, prije svega Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, da ovom slučaju pristupe s potrebnom ozbiljnošću i odgovornošću.
Džananović je naglasio značaj institucionalne saradnje između Memorijalnog centra i Instituta, ocijenivši je važnim korakom ka sistematičnijem i odgovornijem pristupu istraživanju i interpretaciji ratnih zločina. Ukazao je i na širi kontekst u kojem je zločin počinjen, uključujući pad okolnih enklava, dolazak velikog broja protjeranih civila u Srebrenicu, te činjenicu da je zločin počinjen neposredno prije njenog proglašenja sigurnom zonom Ujedinjenih nacija. Posebno je istakao da izostanak sudskog epiloga predstavlja ne samo pravni, već i ozbiljan društveni problem, jer otvara prostor za negiranje i relativizaciju zločina.
U okviru programa prikazano je video svjedočenje preživjelih, nakon čega su održana dva tematska panela.
Prvi panel bio je posvećen svjedočenjima preživjelih i članova porodica žrtava. Učesnici panela bili su Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić, koji su kroz lična iskustva govorili o ubistvima civila i dugotrajnim posljedicama ovog zločina.
Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali historijski, pravni i društveni kontekst zločina. Učesnici ovog panela bili su viši naučni saradnici na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Merisa Karović-Babić, dr. Amir Kliko i dr. Hikmet Karčić, te uposlenici Memorijalni centar Srebrenica Hasan Hasanović i Edin Ikanović.
Zaključeno je da je neophodno nastaviti sistematski i interdisciplinarni rad na dokumentovanju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju negiranju i revizionizmu, kako bi se osiguralo da ovaj zločin bude trajno zapamćen i adekvatno naučno i društveno valoriziran. Konferencija predstavlja dio kontinuiranih aktivnosti Memorijalnog centra Srebrenica i Instituta usmjerenih na očuvanje istine, unapređenje naučnih istraživanja i izgradnju odgovornog odnosa prema prošlosti.
.jpg)
.JPG)
