U organizaciji Univerziteta u Sarajevu – Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 20. maja 2026. godine održan je okrugli sto pod nazivom “Višegrad 1992–1995: Zločini, posljedice i memorijalizacija“. Skup je održan u okviru programa obilježavanja 34. godišnjice zločina počinjenih nad Bošnjacima u Višegradu.
Skupu su prisustvovali predstavnici akademske zajednice, udruženja žrtava, izvršne i zakonodavne vlasti različitih nivoa, kao i brojni drugi gosti i zainteresirani građani.
Tokom okruglog stola istaknuta je važnost kulture pamćenja, institucionalnog sjećanja i kontinuiranog naučnog istraživanja zločina počinjenih na prostoru Bosne i Hercegovine u periodu 1992–1995. godine, ali i drugih historijskih perioda.
U ime organizatora, prisutnima se uvodnim izlaganjem obratio dr. sc. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Džananović je tokom svog izlaganja istakao da je: „Višegrad jedno od mjesta koje snažno svjedoči o razmjerama zločina počinjenih tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao i u ranijim historijskim periodima, ali i o potrebi kontinuiranog istraživanja, dokumentiranja i javnog govora o tim događajima. Posebno je važno naglasiti da savremena istraživanja genocida sve više pažnje posvećuju mikrohistorijama, odnosno konkretnim porodicama, zajednicama i ljudskim sudbinama, jer upravo kroz njih postaje vidljiv puni karakter zločinačke politike. Danas, više od tri decenije nakon zločina, suočavamo se ne samo s negiranjem i relativizacijom prošlosti nego i s izazovima položaja povratnika, nedovoljnom zaštitom mjesta zločina i nedovoljno razvijenom kulturom pamćenja. Zato je važno nastaviti istraživati, obrazovati i govoriti na temelju činjenica, presuda i dokaza.“
Prisutnima se obratio i Mehmed Pargan, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denisa Bećirovića. On je u svom izlaganju, između ostalog, istakao značaj rada Instituta: “Svjedoci smo da je Institut dao važan doprinos istraživanju, dokumentiranju i procesuiranju ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Stoga je neophodno načiniti konkretne korake kako bi se ovoj ustanovi omogućio nesmetan rad. Nažalost, živimo u vremenu kada je svaki patriotski angažman suočen sa opstrukcijama, kako spolja, tako i iznutra. Ideologije kojima su Ratko Mladić i Radovan Karadžić heroji, žive su i prijete miru, slobodi i demokratiji na ovim prostorima... Iza nas je vrijeme u kojem nismo imali dovoljno kapaciteta, snage i znanja da adekvatno dokumentujemo i procesuiramo ratne zločine nad Bošnjacima. Danas imamo ustanove, imamo stručnjake i ambijent u kojem je moguće provesti sva istraživanja. Ponosni smo što je na čelu toga procesa Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, a uz njega vrijedna udruženja građana i zaslužni pojedinci.”
Prisutnima su se obratili i dr. Bilal Memišević, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Višegrad, te Hida Kasapović, predsjednica Udruženja porodica nestalih lica “Višegrad 92“, koji su na čelu Centralnog obilježavanja 34. godišnjice zločina nad Bošnjacima Višegrada koje će biti upriličeno na mostu Mehmed-paše Sokolovića u subotu 23. maja 2026. godine u 12 sati.
U radnom dijelu skupa učesnici su govorili o različitim aspektima zločina počinjenih u Višegradu, njihovim posljedicama, kao i o važnosti memorijalizacije i očuvanja istine.
Dr. Zilha Mastalić Košuta, viša naučna saradnica Instituta, predstavila je historijsku analizu zločina u Višegradu tokom Drugog svjetskog rata i njihovih posljedica, ukazujući na kontinuitet nasilja nad Bošnjacima na tom području.
Prof. dr. Ermin Kuka, naučni savjetnik Instituta, govorio je o hronologiji zločina nad Bošnjacima Višegrada u periodu od 1992. do kraja 1995. godine, podsjećajući na razmjere sistematskih progona, ubistava i spaljivanja živih civila u Pionirskoj ulici i na Bikavcu.
Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Ehlimana Memišević, govorila je o zločinima i procesuiranju zločina silovanja i seksualnog nasilja nad Bošnjakinjama u Bosni i Hercegovini, naglašavajući važnost dokumentiranja i pravnog procesuiranja ovih zločina.
Emza Fazlić iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine predstavila je podatke o nestalim osobama s područja Višegrada, kao i izazove u procesima traganja za nestalim osobama i identifikacije žrtava. Istakla je da je do sada na području Višegrada verifikovano 1.015 nestalih osoba. Od toga 256 žena, te 68 djece. Ekshumacije žrtava na području Višegrada izvršene sun a preko 130 lokaliteta, unutar kojih su otvorene 23 masovne grobnice.
O rušenju i uništavanju džamija i drugih vjerskih objekata Islamske zajednice na području Višegrada govorila je dr. Medina Mehmedović-Mulalić iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Tokom skupa istaknuto je da su pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, Sudom Bosne i Hercegovine i drugim sudovima utvrđene brojne činjenice o zločinima počinjenim u Višegradu. Za zločine počinjene na području Višegrada tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine do sada su pravosnažno osuđene 32 osobe u 35 predmeta, na ukupno 462 godine zatvora, uključujući i jednu presudu na doživotni zatvor.
