PROČITAJTE INTERVJU S DIREKTOROM INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI I MEĐUNARODNOG PRAVA UNIVERZITETA U SARAJEVU
KOJEG JE DAO ZA ČASOPIS "STAV"
16. mart 2017.
Pročitajte intervju s direktorom Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Rasimom Muratovićem, kojeg je dao za časopis "Stav" povodom povodom
Aplikacije za reviziju presude Međunarodnog suda pravde iz 2007. godine.
Intervju u cjelosti pročitajte na linku:
Časopis "Stav"
KONKURS ZA IZBOR U ISTRAŽIVAČKO ZVANJE
02. mart 2017.
Institut za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava
S A R A J E V O
Na osnovu člana 29. Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo (“Službene
novine Kantona Sarajevo“, broj 26/16) i prijedloga Vijeća Instituta raspisujem
KONKURS
ZA IZBOR U ISTRAŽIVAČKO ZVANJE
Raspisuje se konkurs za izbor u istraživačko zvanje:
1. Viši stručni saradnik
- Magistar komunikoloških nauka 1 izvršilac
Pored općih uvjeta predviđenih Zakonom o visokom obrazovanju, Zakonom o
naučnoistraživačkoj djelatnosti i Pravilima Instituta, kandidati trebaju da ispunjavaju i
dodatne kriterije.
Dodatni kriteriji su:
- da je magistar komunikoloških nauka;
- poznavanje jednog stranog jezika;
- poznavanje rada na računaru;
- iskustvo iz oblasti istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava i učešće u projektima;
Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti sljedeću ovjerenu dokumentaciju:
- dokaz o stepenu magistar magistar komunikoloških nauka;
- biografiju sa bibliografijom;
- dokazi o učešću u istraživanjima iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
- prosjek ocjena sa postdiplomskog studija;
- dokaz o poznavanju jednog stranog jezika;
- dokaz o poznavanju rada na računaru;
- uvjerenje o državljanstvu.
Kandidat zasniva radni odnos u skladu sa odlukom o izboru u istraživačko zvanje.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.
Prijave slati na adresu: Halida Nazečića br. 4, Sarajevo sa naznakom “Za Konkurs“.
DIREKTOR
PREDSTAVLJEN PROJEKAT "GENOCID NAD BOŠNJACIMA"
13. januar 2017.
Projekt "Genocid nad Bošnjacima 1992-1995. izvršen u svrhu podjele Republike Bosne i Hercegovine i stvaranja Velike Srbije" promoviran je 12. januara u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Cilj projekta je prezentirati korijene, uzroke, ciljeve, razmjere i posljedice agresije izvršene na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-1995, te podsjetiti na žrtve strašnog zločina, njegove naručitelje i izvršitelje projektiranog genocidnog plana.
Web portal genocid.ba/genocide.ba treba predstavljati sučelje sakupljene i sistematizirane arhivske građe,
podataka i informacija koje će omogućiti naučnoj, stručnoj i široj javnosti saznanja o razmjerama i kategorijama počinjenih zločina, kao i kategorizacijom žrtava, ubistvima i ranjavanjima, silovanjima i seksualnim
zlostavljanjima, logorima i drugim mjestima zatočenja, prisilnim nestancima i masovnim grobnicama,
te razmjere porušenih i devastiranih kulturnih, obrazovnih, naučnih i vjerskih objekata. Prezentiran će biti
kalendar događaja 1992-1995, audio i vizuelna svjedočenja žrtava, fotogalerije i sl. Interaktivnom mapom s prezentiranim lokalitetima i njima povezanim izvršenim zločinima i kategorizacijom žrtava bit će jasno
precizirane razmjere izvršenog genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Na promociji, o važnosti projekta, govorili su Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, Husein ef. Kavazović, reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Rasim
Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, i Amor Mašović, predsjednik Komisije za traženje nestalih FBiH.
Odgovor na historijski revizionizam je prezentiranje relevantnih činjenica, što i jeste cilj ovoga projekta. Promišljajući uzroke agresije, istražujući okolnosti koje su dovele do okrutnih i masovnih zločina počinjenih u nedavnoj prošlosti, sistematičnom analizom razmjera počinjenih zločina, držeći se kriterija naučne odgovornosti, preciznosti i istrajnosti u objektivnoj prezentaciji činjenica, sistematičnim i naučno odgovornim istraživanjima zločina, na ovaj popularan i prijemčiv način omogućit će se dostupnost relevantnih informacija.
OTVORENA IZLOŽBA “KAD JE VRIJEME STALO”
14. decembar 2016.
U organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine otvorena je izložba "Kad je vrijeme stalo".
Izložba, u okviru koje su prikazani satovi i drugi lični predmeti pronađeni u masovnoj grobnici Tomašica, ali i drugim grobnicama s područja Prijedora i Sanskog Mosta, večeras je otvorena u Historijskom muzeju u
Sarajevu.
Na otvaranju izložbe istaknuto je da je cilj da posjetioca upozori na vrijeme kada su ubijane žrtve čiji su predmeti pronađeni, ali i na činjenicu da vrijeme utječe na sve pa tako i na zaborav.
Ideja za izložbu nastala je tokom rada na monografiji Tomašica kada je primijećen veliki broj fotografija s ličnim predmetima. Autori izložbe, dr. Mujo Begic, saradnik Instituta i Edis Vojić, su na ovaj način htjeli otrgnuti
žrtve od zaborava.
Nakon Sarajeva, izložba će biti predstavljena u Mostaru, Jablanici, Konjicu, Travniku i Tuzli, a nakon toga i u Americi.
KONKURS ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE
23. septembar 2016.
Institut za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava
S A R A J E V O
Na osnovu člana 29. Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 26/16), prijedloga Vijeća i člana 93. Statuta Univerziteta u Sarajevu, direktor
Instituta raspisuje
KONKURS ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE
Raspisuje se konkurs za izboru u više naučno zvanje:
1. Naučni saradnik
- Doktor političkih nauka 1 izvršilac
Pored općih uvjeta predviđenih Zakonom o visokom obrazovanju, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti
i Pravilima Instituta, kandidati trebaju da ispunjavaju i dodatne kriterije.
Dodatni kriteriji su:
- da je doktor političkih nauka;
- poznavanje jednog stranog jezika;
- poznavanje rada na računaru;
- da je učestvovao u naučnim istraživanjima i da je postigao adekvatne i relevantne naučne rezultate koji
su u odgovarajućim publikacijama prezentovani, posebno iz oblasti zločina protiv čovječnosti i
međunarodnog prava;
Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti sljedeću ovjerenu dokumentaciju:
- dokaz o naučnom stepenu doktora nauka;
- biografiju sa bibliografijom;
- objavljene naučne i stručne radove u odgovarajućim publikacijama, posebno iz oblasti zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava;
- prosjek ocjena sa prvog, drugog i trećeg ciklusa studija;
- dokaz o poznavanju jednog stranog jezika;
- dokaz o poznavanju rada na računaru;
- uvjerenje o državljanstvu.
Kandidat zasniva radni odnos u skladu sa odlukom o izboru u naučno zvanje.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.
Prijave slati na adresu: Halida Nazečića br. 4, Sarajevo sa naznakom “Za Konkurs“.
D I R E K T O R
PONIŠTENJE KOKURSA
23. septembar 2016.
Institut za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava
S A R A J E V O
Broj: 649/I-16
Sarajevo, 23. septembar 2016.
PONIŠTENJE KONKURSA
Na osnovu Odluke Vijeća Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međuznarodnog prava
Univerziteta u Sarajevu, poništava se konkurs objavljen u dnevnom listu “Oslobođenje“, dana 19. jula 2016.
godine.
DIREKTOR
PREDSJEDNIK FONDACIJE ZA ISTRAŽIVANJE I DOKUMENTOVANJE GENOCIDA U BOSNI I HERCEGOVINI POSJETIO INSTITUT
18. juli 2016.
U ponedjeljak, 18. jula 2016. godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu posjetio je Asim Bojadži, predsjednik Fondacije za istraživanje i dokumentovanje
genocida u Bosni i Hercegovini, sa sjedištem u Beču.
Domaćin susreta bio je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a sastanku su prisustvovali i mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik Instituta kao i mr. Elvedin Mulagić, vanjski saradnik Instituta.
Na sastanku se razgovaralo o saradnji ovih dviju institucija na području istraživanja i dokumentovanja genocida
u Bosni i Hercegovini počinjenog u periodu 1992-1995. godine.
PROF. DR. DAVID PETTIGREW S DELEGACIJOM INSTITUTA POSJETIO VIŠEGRAD
18. juli 2016.
Delegacija, na čelu s uposlenicima i saradnicima Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i
međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Erminom Kukom i mr. Harisom Suljovićem, zajedno s prof. dr. Davidom Pettigrewom, profesorom Southern Connecticut State Univerziteta (SAD), u četvrtak, 14.7.2016. godine, bila je u posjeti Višegradu.
Tom prilikom razgovarali su s gđom Bakirom Hasečić, predsjednicom udruženja „Žena žrtva rata“, te Bilalom Memiševićem, predsjednikom Medžlisa Islamske zajednice Višegrad. Delegacija je tokom svog boravka u
Višegradu obišla i žive lomače na Bikavcu i u Pionirskoj ulici, na kojima je tokom 1992. godine više desetina Višegrađana bošnjačke nacionalnosti živo zapaljeno.
U OKVIRU MANIFESTACIJE “MJESEC SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI” U SREBRENICI PROMOVIRANA IZDANJA
INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI
I MEĐUNARODNOG PRAVA UNIVERZITETA U SARAJEVU
11. juli 2016.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u saradnji s Bošnjačkim institutom – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, povodom
21. godišnjice od genocida u Srebrenici, organizuje manifestaciju pod nazivom “Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici”.
Tokom manifestacije su, između ostalog, u prostorijama Bošnjačkog instituta u Sarajevu upriličene i promocije izdanja Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i to
knjiga “Moj osmijeh je moja osveta”, autorice Dževe Avdić, autobiografski zapis tada devetogodišnje djevojčice – svjedokinje genocida u Srebrenici, kao i Zbornik radova sa Međunarodne naučne
konferencije “Srebrenica 1995-2015: Evaulacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”,
održane 9-11. jula 2015. godine u Sarajevu, Tuzli i Potočarima a u organizaciji Instituta za istraživanje zločina
protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Memorijalnog centra Potočari, Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Sarajevu.
Zbog velikog interesovanja ali i značaja publikacija, u petak, 8.7.2016. godine upriličena je i promocija
spomenutih izdanja u Bošnjačkom kulturnom centru u Srebrenici.
Izdanja su promovirali dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Meldijana Arnaut Haseljić, mr. Zilha Košuta i
Hasan Hasanović. Moderator promocije bila je Sadžida Džuvić, a promociji je prisustvovao veliki broj građana Srebrenice kao i mnogobrojnih gostiju.
PROČITAJTE INTERVJU S DIREKTOROM INSTITUTA ZA ISTRAŽIVANJE ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI I MEĐUNARODNOG PRAVA UNIVERZITETA U SARAJEVU KOJEG
JE DAO ZA ISLAMSKE INFORMATIVNE NOVINE PREPOROD
1. juli 2016.
Pročitajte intervju s direktorom Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Rasimom Muratovićem, kojeg je dao za Islamske informativne novine
Preporod.
Intervju u cjelosti pročitajte na linku:
Novine
U OKVIRU MANIFESTACIJE “MJESEC SJEĆANJA NA GENOCID
U SREBRENICI” PROMOVIRAN ZBORNIK RADOVA SA MEĐUNARODNE NAUČNE KONFERENCIJE “SREBRENICA
1995-2015: EVAULACIJA NASLIJEĐA I DUGOROČNIH
POSLJEDICA GENOCIDA”
29. juni 2016.
U srijedu, 29.6.2016. godine, u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića, u okviru manifestacije “Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici”, koju, povodom 21. godišnjice od genocida u Srebrenici,
organizuje Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Bošnjačkim institutom – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu, održana je promocija Zbornika radova sa Međunarodne naučne konferencije “Srebrenica 1995-2015: Evaulacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, održane 9-11. jula 2015. godine u Sarajevu, Tuzli i Potočarima a u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Memorijalnog centra Potočari, Univerziteta u Tuzli i Univerziteta u Sarajevu.
Zbornik radova promovirali su dr. Meldijana Arnaut Haseljić, mr. Zilha Košuta, mr. Abdel Alibegović i Hasan Nuhanović, a prisutnima se, u ime organizacionog odbora Konferencije, obratio i dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Promociji je prisustvovao veliki broj gostiju iz akademskog, političkog, javnog i kulturnog života, kao i mnogobrojni
predstavnici udruženja žrtava genocida.
TEKST ARNE JOHANA VETLESENA U NORVEŠKIM NOVINAMA "MORGENBLADET"
24. juni 2016.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je u mjesecu
maju 2016. godine bio domaćin jednom od najpoznatijih norveških filozofa prof. dr. Arneu Johanu Vetlesenu.
U okviru posjete Bosni i Hercegovini, dana 02. juna 2016. godine, prof. Vetlesen je sa saradnicima Instituta dr. Erminom Kukom i Ilvanom Salić bio u posjeti Višegradu i Goraždu. Delegaciju je u Višegradu ugostio Suljo Fejzić, predsjedavajući Skupštine općine Višegrad. Cilj posjeta je bio upoznavanje sa bitnim činjenicama o počinjenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području Višegrada i Goražda.
Po povratku u Norvešku, prof. Vetlesen je napisao tekst na navedenu temu, te isti pod naslovom “Ofrene som skammer seg“, objavio u norveškim novinama “Morgenbladet“, broj 24, za period 24-30. juni 2016. godine
(str. 26-28). U tom tekstu, prof. Vetlesen, sa filozofskog aspekta pristupa analizi i elaboraciji počinjenih zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Višegradu i Goraždu od strane srpskog agresora i zločinaca.
U OKVIRU MJESECA SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI OTVORENA IZLOŽBA ARS MEMORIAE
23. juni 2016.
U srijedu, 22.06.2016. godine u sarajevskoj Vijećnici, otvorena je izložba bosanskohercegovačkog skulptora
Adisa Fejzića i prijatelja pod nazivom “Ars Memoriae”. Izložba je po prvi put postavljena 11. jula 2015. godine u bivšoj fabrici akumulatora u Potočarima u okviru trećeg dana Međunarodne naučne konferencije
“Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, održane 9.-11. jula 2015. godine.
Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, koji je pokrovitelj izložbe, ponovno je odlučio postaviti
izložbu u okviru manifestacije “Mjesec sjećanja na genocide u Srebrenici”, koju organizuje Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerzieta u Sarajevu, u saradnji sa Bošnjačkim institutom i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu.
Izložbu su otvorili mr. Amina Džuzvić-Rizvanbegović, direktorica Bošnjačkog instituta – Fondacija Adila Zulfikarpašića i dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerzieta u Sarajevu.
Izložba je posvećena žrtvama genocida u Srebrenici i koncipirana je u koncentričnim krugovima. Sastoji se od približno 50 umjetničkih radova različitih žanrova.
Direktor Instituta za istraživanje zločina, dr. Rasim Muratović, istakao je da ovu izložbu mladih autora spaja ono najbitnije: duboki humanizam te ono što starinski nastavnici književnosti i maternjeg jezika običavaju nazivati idejom, porukom djela. A ta je poruka ustvari tek jedna riječ, riječ koje ne bi trebala biti samo puka floskula
ili fraza: Nikad više!
PROMOCIJOM KNJIGE “MOJ OSMIJEH JE MOJA OSVETA” OTVORENA MANIFESTACIJA “MJESEC SJEĆANJA NA
GENOCID U SREBRENICI”
03. juni 2016.
U srijedu, 15.6.2016. godine, u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adila Zulfikarpašića, svečano je otvorena manifestacija “Mjesec sjećanja na genocid u Srebrenici”, koju, povodom 21. godišnjice od genocida u Srebrenici, organizuje Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u saradnji sa Bošnjačkim institutom – Fondacija Adila Zulfikarpašića i Internacionalnim univerzitetom u Sarajevu. Manifestaciju je, u ime organizacionog odbora, otvorila mr. Amina Džuvić-Rizvanbegović, direktorica Bošnjačkog instituta.
Manifestacija je otvorena promocijom knjige “Moj osmijeh je moja osveta”, autorice Dževe Avdić - autobiografski zapis koji govori o genocidu u Srebrenici iz sjećanja devetogodišnje djevojčice. Promotori knjige bili su dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Fahira Fejzić-Čengić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, a publici se obratila i autorica Dževa Avdić. Moderator promocije bila je Maida Dervišević. Promociji je prisustvovao veliki broj gostiju iz političkog, akademskog, kulturnog i društvenog života, kao i članovi udruženja žrtava genocida. Na promociji je Mirza Hatunić, student Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu, izveo i prigodnu kompoziciju na gitari.
ODRŽAN DRUGA SJEDNICA ORGANIZACIONOG ODBORA ZA
OBILJEŽAVANJE 11. JULA, GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
3. juni 2016.
U prostorijama Memorijalnog centra u Potočarima jučer je (2. juna 2016.) održana druga sjednica
Organizacionog odbora za obilježavanje 21. godišnjice od genocida u Srebrenici.
Između ostalog, na sjednici su usaglašeni sastavi svih pododbora, te je dogovoreno da se pozivnice za dženazu i komemoraciju neće slati, nego će se zvaničnici i javnost samo obavještavati o samom događaju.
Također je istaknuto da je Centar za identifikaciju u Tuzli do sada identifikovao 93 tijela žrtava koja će ove godine biti ukopana.
Najavljene su intenzivnije aktivnosti u narednom periodu i češći sastanci članova Organizacionog odbora.
Ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu sjednici
je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik, koji je predložen i izabran za člana Pododbora za naučnu, izdavačku i kulturnu djelatnost.
ODRŽANA JAVNA PREZENTACIJA DVA PROJEKTA
3. juni 2016.
U četvrtak 2. juna 2016. u prostorijama Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu održana je javna prezentacija naučno-istraživačkih projekata za koji su po rezultatima konkursa/natječaja za finansiranje/sufinansiranje naučno/znanstveno-istraživačkih i istraživačko-razvojnih projekata u Federaciji BiH u 2015. godini odobrena sredstva od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Demografski gubici tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. u općini Glamoč
Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992-1995.
DELAGACIJA INSTITUTA SA PROF. DR. ARNEOM JOHANOM VETLESENOM POSJETILA VIŠEGRAD
03. juni 2016.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je tokom
mjeseca maja 2016. godine domaćin prof. dr. Arneu Johanu Vetlesenu.
Profesor Arne Johan Vetlesen jedan je od najpoznatijih norveških filozofa. Profesor je političke filozofije na Univerzitetu u Oslu. Autor je dvadesetak knjiga i velikog broja naučnih radova i eseja u kojima izučava pojam zla.
U okviru svoje posjete Bosni i Hercegovini, profesor Vetlesen je obišao nekoliko značajnijih gradova i održao predavanja u Sarajevu i Mostaru.
U četvrtak, 02.06.2016. godine, prof. Vetlesen, sa saradnicima Instituta, mr. Erminom Kukom i Ilvanom Salić,
bio je u posjeti Višegradu i Goraždu. Delegaciju je ugostio Suljo Fejzić, predsjedavajući Skupštine općine
Višegrad, koji je profesora informisao o događajima sa početka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine u Višegradu i zločinima koji su počinjeni nad bošnjačkim stanovništvom u tom gradu. Delegacija je također obišla i kuću u Pionirskoj ulici u Višegradu, u kojoj je 14. juna 1992. godine živo zapaljeno 53 civila bošnjačke
nacionalnosti.
PROF. DR. ARNE JOHAN VETLESEN ODRŽAO PREDAVANJE U MOSTARU
03. juni 2016.
Profesor Arne Johan Vetlesen, jedan je od najpoznatijih norveških filozofa, u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti boravi u Bosni i Hercegovini. Profesor Vetlesen predaje političku filozofiju na
Univerzitetu u Oslu. Autor je dvadesetak knjiga i velikog broja naučnih radova i eseja u kojima izučava pojam zla.
U srijedu, 01.06.2016. godine, prof. Vetlesen je, povodom obilježavanja 24. godišnjice zločina nad Bošnjacima Nevesinja, u Studentskom hotelu u Mostaru održao predavanje na temu „Nakon genocida žrtve se stide“.
Uvodničar predavanja bio je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a skupu je prisustvovalo preko 200 gostiju
iz akademskog, javnog i kulturnog života, kao i mnogobrojne preživjele žrtve genocida.
ODRŽANO PREDAVANJA PROF. DR. ARNEA JOHANA
VETLESENA “LOGIKA GENOCIDA: IZMEĐU KOLEKTIVNOG I
INDIVIDUALNOG DJELOVANJA”
01. juni 2016.
U organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu,
u utorak, 31.05.2016. godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Arne Johan Vetlesen održao je
predavanje na temu "Logika genocida: Između kolektivnog i individualnog djelovanja".
Pristutnim studentima, članovima akademske zajednice, kao i mnogobrojnim gostima iz javnog i kulturnog
života, ukratko su se obratili i dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kao i prof. dr. Smail Čekić.
Profesor Arne Johan Vetlesen jedan je od najpoznatijih norveških filozofa. Profesor je političke filozofije na Univerzitetu u Oslu. Autor je dvadesetak knjiga i velikog broja naučnih radova i eseja u kojima izučava pojam zla.
Zbog njegovog kontinuiranog rada na izučavanju zla, ali i ljudskog dostojanstva, dobio je nagradu Fangenes testamente (Logoraški testament, 2004), koju svake godine dodjeljuje Norveški institut za mir istraživačima
koji su dali poseban doprinos u borbi protiv zla. Profesor Vetlesen je u svom širokom naučnom opusu ponudio
naučnoj i široj javnosti naučnu istinu o događajima u Bosni 1992–1995.
Do sada je objavio niz knjiga među kojima su Evil and Human Agency, Understanding Collective Evildoing
(2005), Smerte (2004), Moralens sjanse i markedets tidsalder (2003). Vetlesenovi naučni eseji su nastojanje
da se nauka koristi za razumijevanje barbarstva i zločinačkih instinkata koji završavaju genocidom, a sve u cilju razumijevanja uzroka, ciljeva i razmjera genocida te prevencije genocida kao zločina i zla najvišeg ranga.
INSTITUTU ZA ISTRAŽIVANJE ZLOČINA PROTIV
ČOVJEČNOSTI I MEĐUNARODNOG PRAVA SARAJEVO
DONIRANO PET HILJADA KM
01. juni 2016.
Protokol o realizaciji navedenih sredstava koja će biti utrošena za nabavku računarske i prateće opreme
potpisali su načelnik Općine Centar Sarajevo Dževad Bećirević i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo Rasim Muratović.
Tim povodom, direktor Muratović i sekretar Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo Fuad Jašarević posjetili su 31. maja 2016. godine Općinu Centar gdje su im Jasna Beba, sekretar općinskog organa uprave i Mustafa Resić, savjetnik općinskog načelnika uručili navedeni protokol.
Direktor Muratović se zahvalio načelniku Bećireviću i Općinskom vijeću na podršci koju pružaju Institutu već nekoliko godina.
-Donirana sredstva nam zaista mnogo znače i ovo nije prvi put da nam Općina Centar pomaže. Podrška Općine Centar je postala tradicionalna i to nas ohrabruje. Kada nam je bilo najteže Općina Centar je bila uz nas i
nadam se da će ovakva saradnja biti nastavljena i u budućnosti, istakao je Muratović.
NORVEŠKI NASTAVNICI POSJETILI INSTITUT
09. maj 2016.
U petak, 6. maja 2016, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu posjetila je grupa norveških nastavnika. Domaćin susreta bio je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, koji je goste upoznao s djelatnostima Instituta, kao i činjenicama o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995.
Posjetiocima su također predočena izdanja Instituta za istraživanje zločina, koji, između ostalog, obuhvataju i prijevode djela poznatih norveških autora na bosanski jezik, a koje je preveo dr. Rasim Muratović.
MR. AMINA DŽUVIĆ - RIZVANBEGOVIĆ, DIREKTORICA BOŠNJAČKOG INSTITUTA - FONDACIJA ADIL BEG ZULFIKARPAŠIĆA, POSJETILA INSTITUT
28. april 2016.
U četvrtak, 28. aprila 2016. godine Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu posjetila je mr. Amina Džuvić-Rizvanbegović, direktorica Bošnjačkog instituta – Fondacija Adil beg Zulfikarpašić.
Domaćin susreta bio je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a na sastanku se razgovaralo o suradnji u vezi sa obilježavanjem 21 godine od genocida u Srebrenici.
DIREKTOR INSTUTUTA U POSJETI HRVATSKOM MEMORIJALNO-DOKUMENTACIJSKOM CENTRU DOMOVINSKOG RATA U ZAGREBU
25. april 2016.
Dana 22. aprila 2016. godine direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu boravio je u radnoj posjeti Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru domovinskog rata u Zagrebu gdje se sastao sa ravnateljem centra dr. Antom Nazorom. Cilj ovog zajedničkog sastanka bio je upoznavanje domaćina sa projektima koje je realizirao i ima namjeru realizirati Institut.
Na sastanku je direktor dr. Rasim Muratović upoznao ravnatelja Centra dr. Nazora sa aktivnostima i projektima koji Institut provodi i koji su u pripremi. Iskazana je obostrana zainteresiranost za projekte koje provode ove dvije naučne institucije.
Tokom sastanka zaključeno je da ima puno dodirnih tačaka na kojima postoji potreba za suradnjom.
Dogovorene su daljnje aktivnosti u unapređenju suradnje i konkretni projekti koje će ove dvije naučne institucije u budućnosti zajednički realizirati.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
1. april 2016.
Povodom izricanja Presude Vojislavu Šešelju od strane ICTY-a, 31. marta 2016, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu daje kratko Saopštenje za javnost:- prvo, istraživači genocida i drugih oblika zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava su iznenađeni, šokirani i ogorčeni prvostepenom Presudom;
- drugo, Presuda je potpuno u suprotnosti sa normama međunarodnog humanitarnog prava i sa raspoloživim relevantnim dokazima i valjanim, pouzdanim, značajnim i dovoljnim podacima – činjeničnim i empirijskim;
- treće, očekujemo da će Žalbeno vijeće ispraviti krucijalne greške, propuste i nedostatke pogrešno utvrđenog, tačnije pogrešnog tumačenja, značaja i značenja svih relevantnih dokaza i činjenica – činjeničnih saznanja, odnosno argumenata.
Dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik
PRVOSTEPENOM PRESUDOM RADOVAN KARADŽIĆ OSUĐEN NA 40 GODINA ZATVORA
28. mart 2016.
Međunarodni krivični sud za bivši Jugoslaviju (MKSJ) osudio je 24. marta 2016. godine u prvostepenom postupku Radovana Karadžića na kaznu od 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Karadžić, koji je bio prvi predsjednik Republike Srpske i vrhovni civilni komandant Vojske Republike Srpske tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992. - 1995, proglašen je krivim po 10, od ukupno 11 tačaka optužnice koju je protiv njega podiglo Haško tužilaštvo.
Proglašen je krivim za udruženi zločinački poduhvat u vezi s opsadom Sarajeva od 1992. do 1995. godine, za koju snosi i individualnu krivičnu odgovornost.
Sudsko vijeće MKSJ proglasilo je Karadžića krivim i za uzimanje posmatrača Ujedinjenih naroda (UN) za taoce tokom NATO zračnih udara na položaje Vojske Republike Srpske (VRS) 1995. godine.
Sudsko vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju je odlučilo da Radovan Karadžić nije kriv za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, što je bila prva od dvije optužbe za genocid.
Sudsko vijeće je zaključilo da optuženi za sedam općina snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno premještanje kao zločine protiv čovječnosti i ubojstva kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Vijeće je konstatiralo da su pripadnici snaga bosanskih Srba imali namjeru da unište bosanske muslimane iz Srebrenice kao takve. Vijeće je, uz ostalo, zaključilo da je Karadžić bio jedina ličnost u RS-u koja je imala moć da intervenira da muškarci bosanski Muslimani budu pobijeni, ali "ne samo da nije spriječio ubijanje nego je lično naredio da muškarci iz Bratunca budu prebačeni na druga mjesta kako bi bili ubijeni, nakon čega su ubijeni na području Zvornika".
Sudsko vijeće je konstatiralo da je 14. jula 1995. Karadžić proglasio ratno stanje na području općine Srebrenica - Skelani što je Drinskom korpusu VRS-a dopustilo korištenje svih materijalnih resursa i olakšalo akcije ubijanja.
Dokazi u predmetu su pokazali, kako je zaključilo Vijeće, da je najmanje pet hiljada muškaraca bosanskih Muslimana ubijeno u vezi s događajima navedenim u dijelu optužnice koji se odnosi na zločine počinjene u Srebrenici.
Kad je riječ o držanju u opsadi Sarajeva, kampanji granatiranja i snajperisanja civila i civilnih ciljeva u Sarajevu, Sudsko vijeće je zaključilo da su civili bili direktna meta Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Vojske Republike Srpske kao što ilustriraju snajperski incidenti ili su bili izloženi neselektivnoj i prekomjernoj vatri kao kad je SRK bacao aviobombe i ispaljivao granate na lokacije okupljanja civila.
Tročlano sudsko vijeće je odbacilo tvrdnje optuženog da su “snage bosanskih Muslimana namjerno gađale svoje civile kako bi izazvali međunarodnu intervenciju”.
"Optuženi snosi individualnu krivičnu odgovornost za ubistva, protupravni napad na civile i širenje terora kao kršenje zakona ili običaja ratovanja i za ubistvo kao zločin protiv čovječnosti", presudilo je Sudsko vijeće u dijelu presude protiv Karadžića koji se odnosi na držanje u opsadi, granatiranje i snajperisanje civila.
Vijeće je u dijelu presude kojom je Karadžić proglašen krivim za uzimanje pripadnika snaga UN-a za taoce, zaključilo da je Karadžić doprinio zajedničkom cilju da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se odvratio NATO od daljih zračnih napada. Sudije su utvrdile da je Karadžić direktno učestvovao u operaciji uzimanja pripadnika UN-a za taoce. Prilikom čitanja presude navedeno je kako je Karadžić nadgledao uzimanje talaca, primao izvještaje i postavljao uvjete za oslobađanje pripadnika snaga UN-a.
Suđenje Karadžiću je počelo 2009. i trajalo je više od pet godina, do oktobra 2014. Karadžić je pod lažnim imenom, Dragan Dabić, nakon više od 13 godina skrivanja, uhapšen u Beogradu 2008. godine i prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala.
Kao svjedoci optužbe i odbrane na ovom suđenju pojavile su se brojne žrtve, međunarodni i domaći stručnjaci i zvaničnici, pripadnici snaga UNPROFOR-a, ali i osobe ranije osuđene za zločine pored Haškim tribunalom.
Izricanje presude Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu pratilo je oko 300 osoba. Među prisutnim je bio i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dr. Rasim Muratović, koji je u organizaciji Udruženja žrtava i svjedoka genocida, te Pokreta majki enklava Srebrenica i Žepa, prisustvovao izricanju Presude. S njima su putovali i predstavnici organizacije studenata iz Bosanske krajine, nestalih iz Kozarca i Prijedora, Udruženja ubijene djece Sarajeva, Udruženja Mir pravda, povratak i pomirenje, predstavnici nestalih i ubijenih Žepe i Memorijalnog centra Potočari.
Također u prostorijama Instituta je organizovano direktno praćenje izricanje presude kojem su prisustvovali uposlenici Instituta, predstavnici Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, gosti i predstavnici medija.
PDF SAZETAK PRESUDE
Dr. Rasim Muratović, direktor Instituta i Amir Ahmić, bošnjački oficir za vezu u Haškom tribunalu
KONKURS ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE
23. mart 2016.
UNIVERZITET U SARAJEVU
Institut za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava
S A R A J E V O
Na osnovu člana 36. Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti (“Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04) i člana 93. Statuta Univerziteta u Sarajevu, Vijeće Instituta raspisuje
ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE
Raspisuje se konkurs za izboru u više naučno zvanje:
1. Naučni saradnik
- Doktor nauka odbrane i sigurnost 1 izvršilac
Dodatni kriteriji su:
- da je doktor nauka odbrane i sigurnosti;
- poznavanje jednog stranog jezika;
- poznavanje rada na računaru;
- da je učestvovao u istraživanjima iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti sljedeću ovjerenu dokumentaciju:
- dokaz o naučnom stepenu doktora nauka;
- biografiju sa dokazima o učešću u istraživanjima, posebno iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
- spisak objavljenih radova i radove;
- dokaz o poznavanju jednog stranog jezika;
- dokaz o poznavanju rada na računaru;
- uvjerenje o državljanstvu.
Kandidati zasnivaju radni odnos u skladu sa odlukom o izboru u naučno zvanje.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.
Prijave slati na adresu: Halida Nazečića br. 4, Sarajevo sa naznakom “Za Konkurs“.
U SUSRET PRESUDI - Radovan Karadžić, od Durmitora do Haaga
21. mart 2016.
Evidentirano je više od 700 masovnih grobnica; opljačkano je, porušeno, sistematski uništeno oko 1.200 objekata islamske arhitekture, 500 objekata u vlasništvu Katoličke crkve i nekoliko desetina jevrejskih vjerskih objekata; opljačkano je, porušeno i popaljeno na stotine hiljada kuća i stanova...
Ko visoko leti, nisko pada. Uvjerio se u ovu narodnu i Radovan Karadžić "leteći” sa durmitorskih planinskih visina do nizozemskih pjeskovitih ravnica. Preko Sarajeva. U koje je došao 1960. godine kao četrnaestogodišnji dječak nakon završene osnovne škole u rodnoj Petnjici, selu između Žabljaka i Šavnika, i završene osmogodišnje škole u Nikšiću.
Upisao se bez ikakvih problema prvo u Srednju medicinsku školu, a zatim i na Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. Za mnoge mlade ljude tog vremena upisati se na jedno ili drugo, a pogotovo na oboje, bila je samo mislena imenica. Neka tajna ruka otvarala je širom sva sarajevska vrata sinu oca Vuka, pripadnika fašističkog četničkog pokreta Dragomira Draže Mihailovića tokom Drugog svjetskog rata.
Nije volio gradove
I ne samo sarajevska. Slijedi studentsko volontiranje u Danskoj, medicinska specijalizacija u SAD-u i tako redom... Zapošljavanje na tadašnjem državnom Univerzitetskom medicinskom centru u Sarajevu odmah nakon diplomiranja. Ženidba. I dobijanje stana u strogom centru Sarajeva pedesetak metara udaljenom od zgrade Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine, u ulici revolucionarnog naziva Sutjeska broj 2/III, i maksimalno tri stotine metara udaljenog od Klinike na kojoj je Radovan bio sve osim direktora.
Radovan nije volio gradove, što će zapisati i u jednoj svojoj pjesmici u predvečerju devedesetih: "...Siđimo u gradove da bijemo gadove...” Radovan pogotovo nije volio Sarajevo, pravdajući to jednim od srpskih mitova po kojem je Sarajevo, kao i svi drugi gradovi u Bosni, "sagrađeno na svetoj srpskoj zemlji”. Radovan je svojim vatrenim i na mitu utemeljenim govorima širio mržnju i potpaljivao vatru nacionalizma, šovinizma i fašizma koji su se dobro primali u vremenu propadanja jednog sistema i raspada jedne države. U tom vakuumu Radovan Karadžić i njegova bulumenta svakodnevno teledirigovani sa najvišeg mjesta iz Beograda javljali su se kao zaštitnici srpstva, hrišćanstva i Evrope u zamjenu za uništenje onih koji su bila konstruisana prepreka i suprotnost svemu tome, prije svih Bošnjaci.
"Za samo nekoliko dana Sarajevo će biti sravnjeno sa zemljom i biće 500.000 mrtvih. Za mjesec Muslimani Bosne i Hercegovine biće uništeni.” Ovo govori Radovan Karadžić svom bliskom saradniku Momčilu Mandiću, početkom oktobra 1991. (dakle pola godine prije početka rata u Republici Bosni i Hercegovini), i na taj način matematički precizno objašnjava genocidno-štapski zacrtan plan beogradske velikosprske politike i njegove, logikom holokausta, matematički projektovane posljedice, a posljedice su bile sljedeće: 2.200.000 osoba je protjerano sa svojih staništa, što čini više od polovine ukupnog stanovništva Republike Bosne i Hercegovine po popisu od marta 1991; više od 100.000 osoba je ubijeno. Većinom civila; oko 30.000 žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca je silovano i seksualno zlostavljano; formirano je oko 650 koncentracionih logora kroz koje je prošlo oko 200.000 logoraša u kojima je ubijeno oko 30.000 osoba; evidentirano je više od 700 masovnih grobnica; opljačkano je, porušeno, sistematski uništeno oko 1.200 objekata islamske arhitekture, 500 objekata u vlasništvu Katoličke crkve i nekoliko desetina jevrejskih vjerskih objekata; opljačkano je, porušeno i popaljeno na stotine hiljada stambenih objekata; uništeno je i oštećeno između 60 i 70% ukupnog broja stambenih jedinica u Republici Bosni i Hercegovini; razoreni su i uništeni mnogi infrastrukturni objekti u oblasti saobraćaja i veza; opljačkani su i razoreni mnogi industrijski objekti, poljoprivredna dobra, hoteli, moteli i turistički centri, te bezbroj malih zanatskih i trgovačkih radnji u privatnom vlasništvu; uništeno je ili oštećeno 60% industrijskih objekata; uništeno je oko 55% zdravstvenih objekata; ubijeno 349 ljekara; razoreni su i uništeni gotovo svi obrazovni, naučni, kulturni i sportski objekti. Zapaljena je Nacionalna biblioteka; spaljen Orijentalni institut...
Ovo su samo "osnovni rezultati” prizemnog pansrbizma i geopolitičke grandomanije, fašistički mračnog i agresivno-osvajačkog mentaliteta dvojca Slobodana Miloševića iz Lijeve Rijeke i Radovana Karadžića iz Petnjice sa Durmitora. Ruralnog mentaliteta koji je (vođen logikom preoravanja međe i otimačine komšijske njive) izbijao iz svake njihove geste. Čak i ograničeni vojnički um generala Ratka Mladića, još u idejnoj fazi projekta velike Srbije sve ovo pobrajano imenovao je kao genocid, pitajući se na jednom od vojno-političkih sastanaka: "... ja ne znam kako će Krajišnik i Karadžić to objasniti svijetu. To je, ljudi, genocid.”
U trećoj izmijenjenoj optužnici Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu Radovan Karadžić je optužen, između ostalog, za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, kako slijedi:
Tačka 1 – Genocid: Radovan Karadžić je u dogovoru s drugima počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao genocid nad dijelom nacionalnih, etničkih i/ili vjerskih grupa bosanskih Muslimana i/ili bosanskih Hrvata, kao takvih. Radovan Karadžić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su Srbi polagali pravo. Namjera da se te grupe djelimično unište manifestirana je na najekstremniji način u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.
Tačka 2 – Genocid: Radovan Karadžić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se bosanski Muslimani u Srebrenici eleminišu ubijanjem srebreničkih muškaraca i dječaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, djevojčica i dijela starijih muškaraca.
Tačka 3 – Progoni: Radovan Karadžić se konkretno tereti za progone u sljedećim opštinama: Banja Luka, Bijeljina, Bosanski Novi, Bratunac, Brčko, Foča, Hadžići, Ilidža, Ključ, Novi Grad, Novo Sarajevo, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Višegrad, Vlasenica, Vogošća, Zvornik, kao i progone iz Srebrenice.
Tačke 4, 5 i 6 – Istrebljivanje, ubistvo: Radovan Karadžić je u dogovoru s drugima počinio, planirao, podsticao, naredio i podržavao istrebljivanje i ubistvo bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata iz Srebrenice i Sarajeva.
Tačke 7 i 8 – Deportacije, nehumana djela: Prisilno preseljavanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja na koja su bosanski Srbi polagali pravo, sredstvima koja su uključivala zločine prisilnog premještanja i deportacije.
Tačke 9 i 10 – Terorisanje, protivpravni napadi: Radovan Karadžić je učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu da se pokrene i provede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja protiv civilnog stanovništva Sarajeva. Granatiranjem i snajperskim djelovanjem ubijeno i ranjeno na hiljade civila oba spola i svih uzrasta, uključujući djecu i starije osobe.
Tačka 11 – Uzimanje talaca: Radovan Karadžić je u dogovoru s drugima počinio, planirao, podsticao, naredio i/ili pomagao i podržavao uzimanje vojnih posmatrača i pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce. U periodu od približno 26. maja 1995. do 19. juna 1995. snage VRS-a zatočile su više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na raznim lokacijama, uključujući Pale, Sarajevo, Banju Luku i Goražde i držali ih kao taoce na raznim lokacijama.
Opšti navodi: Sve činjenje i nečinjenje koje se optuženom stavlja na teret kao zločini protiv čovječnosti, izuzev onog u okviru kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja u Sarajevu, bilo je dio rasprostranjenog ili sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Žrtve svih zločina koji se stavljaju na teret kao kršenja zajedničkog člana 3 Ženevskih konvencija iz 1949. godine bile su osobe koje nisu aktivno učestvovale u neprijateljstvima.
Svi su krivi
Ono što je već dugo poznato kao naučna činjenica je to da je Radovan Karadžić kao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Oružanih snaga bio eksponent Beograda i srbijanskog političkog, vojnog i policijskog režima. Taj režim je planirao, organizovao, pripremao i izvršio i agresiju na međunarodno priznatu državu Republiku Bosnu i Hercegovinu. Agresiju i rušenje ustavnopravnog poretka Republike Bosne i Hercegovine. Radovan Karadžić je podsticao i uz pomoć JNA odnosno VJ izvršio političku i oružanu pobunu protiv ustavnog poretka Republike Bosne i Hercegovine. Što je najteže krivično djelo u svim društveno-političkim sistemima. Glavni cilj tog agresivnog ratnohuškačkog pohoda, na čelu sa Miloševićem, a Karadžićem kao njegovim pomoćnikom zaduženim za Bosnu, bio je rat u svrhu osvajanja teritorija, te protjerivanja i fizičke likvidacije i eliminacije nesrba sa zločinački osvojenih prostora. Činjeno je to pod zastavom fašisoidnog ideološkog fanatizma o "nacionalnoj ugroženosti”. Pod tim geslom vodili su se ratovi od Slovenije do Kosova, uz sistematski i medijski halabučnu propagandu o navodnoj "satanizaciji Srba”. Svi su krivi: Muslimani, Hrvati, Albanci, ustaše, balije, UČK, Zelene beretke, mudžahedini, NATO, CIA, obavještajne službe Francuske, Njemačke, Vatikana, Teheran... Svi, samo oni ne. Ukratko, laž je sveprisutna i metodski osmišljena konstanta koja verbalno podržava i vrednuje svaku ratnu opciju, svaki masakr i svaki zločin. Istovremeno, nižu se srpske "pobede” i hvalospjevi.
Zločini koji su tim "pobedama” prethodili pokazuju se kao samoubilačke podlosti samih žrtva: Muslimani granatiraju sami sebe, UČK raseljava, a NATO tjera Albance u bježanje; francuske tajne službe organizuju genocid u Srebrenici. To je, dakle, suština velikosrpske ekspanzionističke, agresivnoratničke i zločinačko-genocidne politike i prakse, ogrezle u krvi i nasilju logike fašisoidno zacrtanog "etničkog čišćenja”. Kada čovjek danas pogleda rezultate Miloševićevog i Karadžićevog zla, logično je da se upita: Kakvi su to bili ljudi? Kakvi su bili milioni onih koji su ih bespogovorno slijedili, veličali i slavili?
"Jesu li ti ljudi bili drugačiji od svih nas”, pitao se Stenley Milgram, američki psiholog sa Yale University, izučavajući psihološki profil nacista u Drugom svjetskom ratu. "Jesu li to bile korumpirane, uništene i na činjenje zla spremne osobe? Ili je to bila nesretna kombinacija različitih faktora koji su proizveli defektnu i bolesnu osobu?” Nije nemoguće da se u slučaju Miloševića i Karadžića, u socijalno najširem smislu te riječi, jasperovski govoreći, radi o "idejama i vjerovanjima koja se u svijetu moderne civilizacije moraju smatrati simptomom duševne bolesti.”
A to sugeriše da neka gledišta i vrijednosti, uprkos svojoj zdravorazumskoj nenormalnosti, u nekim sredinama bivaju njegovana kao dominantna, ne dozvoljavajući ostalima da se razviju. To producira sabornost personalne uzajamne sličnosti jednog broja individua, koja će olakšati podjelu planski zacrtanih uloga. Određeni tipovi ličnosti odgovaraju kako međusobno, tako i određenom vremenu. Zapaženo je kako se nalaze zajedno neurotični i histerični karakter. Radovan isto kao i Slobodan su se legitimisali kao osobe hira, laži, mržnje i isključivosti. Stotinu i više hiljada ubijenih, milioni poniženih i raseljenih nesrba, cijena su njihove etno-oholosti i etno na(r)cističke samodopadnosti. Sve je, međutim, bilo uzalud. Velikodržavni cilj, ipak, nije ostvaren. Na kraju normalnom čovjeku ostaje da se upita: Čemu i zašto ovolike mrtve glave i stalni nedovršeni ratovi?
Nauci ostaje zadatak da istraži sve društvene, ekonomske, političke, psihološke, historijske i svake druge pretpostavke koje su doprinijele najvećem zločini na kraju XX stoljeća. Optuženi ratni zločinac Radovan Karadžić će u četvrtak, uoči Velikog petka (po gregorijanskom kalendaru), 24. marta 2016. godine, biti osuđen za sve zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava koje su počinile formacije, a prije svega Policija i Vojska Republike Srpske, čiji je Karadžić bio vrhovni komandant. Po pravilima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, za djela za koja se optuženi Karadžić tereti kazna može biti doživotna robija ili 40 godina zatvora. Za njega lično skoro je nevažno koja će od ove dvije kazne biti izrečena.
Za žrtve doživotna robija Karadžiću bilo bi nešto što se podrazumijeva i minimum ispod kojeg se nema kud. Doživotna robija bila bi za žrtve tračak utjehe, mala satisfakcija i velika nada da je pravda ipak dostižna i da je ima makar koliko zrno više od nepravde u ovome gluhome, nijemome i nepravednome svijetu. Kakva god bude presuda, ona će biti od ogromne važnosti posebno za znanost. Holokaust je bio "nijema” tragedija koja se počela istinski odmotavati tek kada su se pojavili vrijedni sociolozi, antropolozi, historičari, pjesnici, pisci, filozofi koji su postepeno oblikovali vokabular za njegovu artikulaciju jer zatomljavanje svakog oblika verbalizma nije ništa drugo nego oblik dehumanizacije.
Relevantan uzorak
Mi u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu problem zločina ove vrste želimo istraživati i o njemu govoriti znanstveno. Hoće reći da nas taj problem ne zanima ni sa političkog, ni sa moralnog, ni sa krivičnoprvnog stajališta, nego nas zanima kao određeno zbivanje koje želimo znanstveno, a to znači objektivno i sigurno istražiti i prikazati. Znanstveni način istraživanja mora biti objektivan, kvantificiran, neideološki, nepolitički i nužno historijski. Jer znanost nije polje na kojem bi trebalo da se odvija natjecanje u tome ko je podnio najviše žrtava i bio objekt zločinačkih akcija onih "drugih”, nego je znanost nastojanje da se sredstva i snaga znanosti koriste da bi se iznenadne, ali i redovite, provale barbarstva i zapretanih zločinačkih instinkta kod velikog broja ljudi našeg prostora, prvo razumjeli, a potom i eventualno blokirali. Zar ima relevantniji uzorak od Radovana Karadžića, predsjednika Republike Srpske u periodu od 17. decembra 1992. do 19. jula 1996.?
(Tekst direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dr. Rasim Muratović, objavljen u dnevnom listu Oslobođenje 19. marta 2016. godine (str. 26. i 27.); Također tekst se može i pročitati na web portalu Oslobođenja na linku: http://www.oslobodjenje.ba/pogledi/u-susret-presudi-radovan-karadzic-od-durmitora-do-haaga)
DIREKTOR INSTITUTA U POSJETI AMBASADI DRŽAVE PALESTINE U BOSNI I HERCEGOVINI
19. februara 2016.
Dana 19. februara 2016. godine, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik i mr. Ermin Kuka, viši stručni saradnik bili su u posjeti u Ambasadi Države Palestine u Bosni i Hercegovini.
Tom prilikom su se sastali sa Ambasadorom Države Palestine u Bosni i Hercegovini NJ. E. Rezeqom Namoorom.
Tokom susreta razgovarano je o projektima Instituta, te o važnosti istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Bosni i Hercegovini i svijetu, s posebnim naglaskom na zločine koji se čine nad palestinskim narodom. Također, razgovarano je i o mogućnostima saradnje između naučnika i istraživača iz dvije države.
MATURANTI GIMNAZIJE OBALA POSJETILI INSTITUT
15. februara 2016.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u ponedjeljak, 15.02.2016. godine, posjetili su maturanti sarajevske gimnazije „Obala“.
Gimnazijalci su došli u pratnji profesorice historije, gđe. Snježane Melunović.
Domaćin susreta bio je direktor Instituta, dr. Rasim Muratović, koji je učenicima predstavio historijat i osnovne djelatnosti Instituta.
Mr. Ermin Kuka, viši stručni saradnik Instituta, učenicima je održao predavanje na temu „Metode pribavljanja podataka o zločinima i relevantni izvori podataka – primjer: projekat „Genocid u Brčkom 1992.-1995.“, a mr. Muamer Džananović, također viši stručni saradnik Instituta, održao je predavanje na temu „Metodologija terenskog istraživanja na primjeru projekta „Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992.-1995.“
Nakon predavanja uslijedila je diskusija, a Institut je učenicima, kao i biblioteci gimnazije „Obala“ poklonio svoja najznačajnija izdanja.
ODRŽANA TRIBINA POVODOM MEĐUNARODNOG DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA
3. februara 2016.
Povodom 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je, u saradnji s Rektoratom Univerziteta u Sarajevu, u srijedu, 3. februara 2016. godine u Svečanoj sali Rektorata, organizirao tribinu pod nazivom Sjećanje na žrtve holokausta.
Na tribni su izlagali:
dr. Elias Tauber, Antisemitska propaganda kroz pisanje „Sarajevskog novog lista”
mr. Sabina Subašić-Galijatović, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Stradanje djece u Holokaustu
mr. Zilha Košuta, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu,Mostar – mjesto spašavanja Jevreja Jugoslavije
Na tribni se također obratio i prorektor za oblast naučnoistraživačkog /umjetničkoistraživačkog rada Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Faruk Mekić kao i dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, a izlaganjima su, pored gostiju iz akademskog, javnog, kulturnog i političkog života, prisustvovali i maturanti nekoliko srednjih škola sa područja Kantona Sarajevo.
POŠTOVANI BOSANCI U DIJASPORI,
1. januara 2016.
dvadeset godina nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu mnogi Bosanci su se u mnogim zemljama svijeta, od Kanade do Novog Zelanda, etablirali u raznim sferama akademskog, ekonomskog, kulturnog i političkog života. Svjesni smo činjenice da je svima vama Bosna i Hercegovina u srcu, te da često i na različite načine dajete veliki doprinos razvoju Bosne i Hercegovine kao i širenju istine o onome što se dogodilo tokom agresije 1992-1995.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kao najvažnija institucija u Bosni i Hercegovini čiji je glavni cilj naučno utvrđivanje činjenica o zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjenih na njenom tlu, za nešto više od dvije decenije svog postojanja objavio je 103 naučne studije, od čega je samo 14 prevedeno na strane jezike (engleski i norveški).
S druge strane, Institut je preveo pet izdanja s engleskog, četiri izdanja s norveškog te jedno izdanje sa njemačkog na bosanski jezik. Također, Institut je, do sada, objavio deset svojih izdanja dvojezično (na engleskom i norveškom). Složit ćete se, preskromno je ovo. Stoga upućujemo ovo pismo vama, dragi naši Bosanci u dijaspori, i pozivamo vas da učinite napor i prevedete barem jedno djelo objavljeno u izdanju Instituta na jezik kojim se govori u zemlji Vašeg boravišta.
Također smo svjesni činjenice da su izašla brojna izdanja na jezicima zemalja u kojima živite a koja tretiraju Bosnu i Hercegovinu, te Vas pozivamo da ona djela koja su pristupačna Vašoj vokaciji prevedete na bosanski jezik. Podsjećamo Vas da u svakoj od zemalja u kojima živite postoje institucije koje projekte ovakve vrste djelimično ili u cijelosti podržavaju.
Za dodatne informacije stojimo Vam na raspolaganju.
S poštovanjem,
D I R E K T O R
Dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik
ODRŽANA PROMOCIJA KNJIGE "BOSNA SE BLIŽI SVOME SMIRAJU"
15. decembar 2015.
Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, 15. decembra 2015, promovirana je knjiga Bosna se bliži svome smiraju, autora akademika prof. dr. Omera Ibrahimgića, u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Knjigu su promovirali dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Esad Zgodić, redovni profesor Fakulteta političkih nauka i Ibrahim Spahić. Moderator promocije bio je akademik prof. dr. Smail Čekić, a prisutnima se obratio i sam autor, akademik prof. dr. Omer Ibrahimagić.
Promociji su prisustvovale brojne ličnosti iz akademskog, kulturnog i javnog života Bosne i Hercegovine, kao i veliki broj studenata Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Na promociji su također učestvovali i učenici Srednje muzičke škole u Sarajevu i to sa dvije kompozicije:
J.S.Bach : Dvoglasna invencija
duo saksofonista:
Mirza Sijerčić, I razred
Enida Guja, IV razred
profesorska klasa: Adnan Cico
A.Piazzolla : VIOLENTANGO
kvartet harmonika:
Mirza Maguda, IV razred
Asmir Hamzić, IV razred
Ivor Javor-Korjenić, II razred
Haris Kaltak, II razred
profesorska klasa: Alen Hodžić
PROF. DR. DAVID PETTIGREW POSJETIO INSTITUT
27. novembar 2015.
Prof. dr. David Pettigrew s Univerziteta Southern Connecticut State, U.S., u petak, 27.11.2015. godine posjetio je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Tom prilikom je razgovarao s direktorom Instituta, dr. Rasimom Muratovićem, o aktuelnim projektima Instituta, ali i o važnosti istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Bosni i Hercegovini i svijetu te o problematici poricanja zločina genocida.
ODRŽANA PROMOCIJA MONOGRAFIJE „ZLOČINI NAD DJECOM U GORAŽDU TOKOM OPSADE 1992-1995.“
4. novembar 2015.
U srijedu, 04.11.2015 godine u Multimedijalnoj sali općine Novi Grad, Sarajevo, promovirana je monografija Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992-1995. autora mr. Muamera Džananovića, a u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Monografija predstavlja rezultat autorovog višegodišnjeg empirijskog istraživanja, u kojem su, na ozbiljan i naučnim metodama zasnovan pristup, utvrđene sve činjenice o zločinima nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992-1995.
Knjigu su promovirali dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Dželal Ibraković, redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i Avdo Huseinović, publicist. Posebno je bilo zapaženo obraćanje Naze Gazibare, majke kojoj je velikosrpski agresor istom granatom u Goraždu 20. aprila 1994. ubio dva sina, Nermina (1985) i Amira (1989), sestričnu Pilav Dženitu (1984), a nju i njenog supruga teško ranio, zbog čega imaju posljedice i danas. Tokom opsade Goražde, 1993, ubijena joj je sestra, Dženitina majka.
Promociji su, u prepunoj Multimedijalnoj sali općine Novi Grad, Sarajevo, prisustvovali roditelji i srodnici ubijene djece Goražda, osobe iz političkog, kulturnog i javnog života, brojni gosti te nekoliko stotina građana Sarajeva. Promocija je otvorena izvedbom kompozicije Johan Sebastijan Bacha, „Preludij iz Suite br. 2“, koju je na violončelu izveo Alek Isaković, učenik Srednje muzičke škole u Sarajevu u klasi profesorice Anele Smajić.
Mr. Muamer Džananović rođen je 1985. godine. Zaposlen je kao viši stručni saradnik u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Diplomirao je na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu, a magistrirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Trenutno pohađa doktorski studij na istom fakultetu.
FEHIM ŠKALJIĆ POSJETIO INSTITUT
16. oktobar 2015.
U petak, 16. oktobra 2015. godine, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu posjetio je Fehim Škaljić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Na ovom susretu direktor dr. Rasim Muratović upoznao je gospodina Fehima Škaljića s najznačajnijim naučnoistraživačkim projektima Instituta koji su realizirani i čija je realizacija u toku. Razgovaralo se i o potrebi pokretanja novih naučnoistraživačkih projekata kako bi se u cijelosti osvijetlila naučna istina o zločinima protiv čovječnosti počinjenih u periodu 1992-1995.
Na inicijativu gospodina Fehima Škaljića bilo je riječi i o tome da Institut pokrene inicijativu za održavanje međunarodne naučne konferencije o fenomenu savremenih migracija i masovne pojave dolaska izbjeglica u Evropu.
ODRŽANA PROMOCIJA MONOGRAFIJE „ZLOČINI NAD DJECOM U GORAŽDU TOKOM OPSADE 1992-1995.“
19. septembar 2015.
Danas (subota, 19. 9. 2015) u Velikoj sali Centra za kulturu Goražde promovirana je monografija Zločini nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992-1995. autora mr. Muamera Džananovića, a u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Monografija predstavlja rezultat autorovog višegodišnjeg naučno-empirijskog istraživanja, u kojem su, na ozbiljan i naučnim metodama zasnovan pristup, utvrđene sve činjenice o zločinima nad djecom u Goraždu tokom opsade 1992-1995.
Knjigu su promovirali dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, mr. Emir Oković, premijer Vlade BPK-a Goražde, Hamid Bahto, general ARBiH, i Remzija ef. Pitić, muftija goraždanski. Promociju je vodila Elvira Aganović.
Promociji su, u prepunoj sali Centra za kulturu Goražde, prisustvovali roditelji i srodnici ubijene djece Goražda, osobe iz političkog, kulturnog i javnog života Bosanskopodrinjskog kantona, brojni gosti te nekoliko stotina građana Goražda.
Mr. Muamer Džananović rođen je 1985. godine u Goraždu. Zaposlen je kao viši stručni saradnik u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Diplomirao je na Odsjeku za filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu, a magistrirao na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Trenutno pohađa doktorski studij na istom fakultetu.
DELEGACIJA INSTITUTA SA GOSTIMA KONFERENCIJE POSJETILA VIŠEGRAD
14. juli 2015.
Uposlenici Instituta, mr. Ermin Kuka i Ilvana Salić, zajedno sa učesnicima Konferencije “SREBRENICA 1995-2015: EVALUACIJA NASLIJEĐA I DUGOROČNIH POSLJEDICA GENOCIDA”
prof. dr. Davidom Pettigrewom (Univerzitet Southern Connecticut State, U.S, prof. dr. Benjaminom Moorom (Univerzitet Fontbonne, U.S.), i mr. Marketom Slavkovom (Univerzitet u Pragu, Republika Češka), posjetili su u utorak, 14.07.2015. Višegrad.
Tom prilikom su razgovarali sa g. Bakirom Hasečić, predsjednicom udruženja „Žena žrtva rata“, te obišli žive lomače na Bikavcu i u ulici Pionirska, na kojima je više desetina višegrađana bošnjačke nacionalnosti 1992 živo zapaljeno. Delegacija je također obišla i mezarje „Stražište“, na kojem se nalazi i spomenik višegradskim žrtvama.
ORGANIZACIONI ODBOR ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI OSUDIO NAPAD NA VUČIĆA
14. juli 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas (14. jula) je održan hitni sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Povodom nemilih događaja i napada na premiera Srbije Aleksandra Vučića Organizacioni odbor je donio nekoliko zaključaka.
Organizacioni odbor zaključio je da je učinio sve što je u njegovoj moći da komemoracija i dženaza budu organizirani što je bolje moguće.
Drugi zaključak jeste da Organizacioni odbor najoštrije osuđuje napad na premijera Vučića kojeg su žrtve genocida primile s dostojanstvom koje pripada svim državnim zvaničnicima bez obzira na to iz koje zemlje dolazili.
Treći zaključak jeste da će Organizacioni odbor ubuduće učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi komemoracije i dženaze bile organizirane još bolje, a sve kako bi se izbjegli incidenti koji bi mogli utjecati na suživot u Srebrenici.
Četvrti zaključak jeste da se organizacioni odbor zahvaljuje uvaženom reisu-l-ulemi Huseinu ef. Kavazoviću na njegovom ličnom doprinosu na smirivanju situacije 11. jula 2015.
Organizacioni odbor je konstatovao da je dženazi prisustvovalo blizu 70.000 osoba koje su došle u 392 autobusa i blizu 6.000 putničkih automobila. Dženazi je prisustvovalo i 10.000 učesnika Marša mira te 500 motociklista i 300 biciklista. Također, bilo je prisutno i više od 100 delegacija.
Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
ODRŽANA MEĐUNARODNA NAUČNA KONFERENCIJA
“SREBRENICA 1995-2015: EVALUACIJA NASLIJEĐA I DUGOROČNIH POSLJEDICA GENOCIDA”
13. juli 2015.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, Univerzitet u Tuzli i Univerzitet u Sarajevu su organizovali trodnevnu Međunarodnu naučnu konferenciju
“SREBRENICA 1995-2015: EVALUACIJA NASLIJEĐA I DUGOROČNIH POSLJEDICA GENOCIDA”
Sarajevo – Tuzla – Srebrenica (Potočari): 9–11. juli 2015.
na kojoj je učestvovalo više od 80 renomiranih istraživača iz zemlje i svijeta.
Svečano otvaranje Konferencije je bilo u četvrtak, 09. jula 2015 godine u Velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojem je, pored učesnika, prisustvovao i veliki broj gostiju iz političkog, javnog i kulturnog života.
Prvog dana Konferencije je u okviru 6 zasebnih a međusobno povezanih sesija svoja izlaganja imalo 48 učesnika Konferencije.
Drugi dan Konferencije je održan u petak, 10. jula 2015. u Tuzli, na kojem je, u okviru dvije sesije, učestvovalo 27 učesnika iz zemlje i svijeta. Učesnici Konferencije su također posjetili Identifikacioni centar (PIP) u Tuzli.
Posljednji dan Konferencije je održan 11. jula u Potočarima, Srebrenica. Učesnici su obišli izložbu poznatog bosanskohercegovačkog skulptora Adisa Fejzića "Ars memoriae", koja je, pod pokroviteljstvom Bošnjačkog instituta – Adil Zulfikarpašić, postaljvena u fabrici akumulatora u okviru programa Konferencije.
Učesnici su također prisustvoli komemoraciji i ukopu žrtava genocida. Konferencija je zatvorena u Potočarima dodjelom zahvalnica institucijama i ličnostima koje su dale veliki doprinos u njenoj organizaciji.
U prilogu se nalazi obraćanje direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Rasima Muratovića.
ODRŽAN DEVETI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
7. juli 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas (7. jula) je održan deveti, ujedno i posljednji, sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Očekuje se da će kolektivnoj dženazi i komemoraciji 11. jula, obilježavanju 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, prisustvovati više od 50.000 hiljada ljudi, a na istoj će biti sahranjeno 136 novoidentificiranih žrtava genocida.
Podsjećamo da je sastavni dio zvaničnog programa i međunarodna naučna konferencija: “Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, koja će se održati u Sarajevu, Tuzli i Potočarima od 9. do 11. jula 2015. Organizatori konferencije su Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen - obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995.godine i Univerzitet u Tuzli.
Program rada i rezimei učesnika nalaze se na početnoj web stranici Instituta.
Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
ODRŽAN OSMI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
29. juni 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas (29. juna) je održan osmi sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Na sastanku su doneseni zaključci da je osnovni cilj Organizacionog odbora da na dostojanstven način organizira ukop 135 novoidentifikovanih žrtava genocida i da omogući porodicama, građanima i prijateljima iz više od 40 zemalja svijeta, koji dolaze na dženazu, da na dostojanstven način odaju počast žrtvama genocida.
Naglasili su da su svi drugi koji to žele dobrodošli u Srebrenicu.
Organizacini odbor je zadovoljan time što su sigurnosne mjere na najvišem nivou i što se pripreme odvijaju po planiranoj dinamici i najboljem redu.
Ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu sastanku je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik.
ODRŽAN SEDMI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
23. juni 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas (23. juna) je održan sedmi sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Jedina tema današnjeg sastanka bilo je hapšenje komadanta odbrane Srebrenice Nasera Orića.
Nakon obraćanja nekoliko članova Organizacionog odbora doneseni su zaključci:
1. Organizacioni odbor u potpunosti podržava sve stavove i radnje Predsjednika Organizacionog odbora;
2. Organizacioni odbor je jako zabrinut posljednjim dešavanjima u vezi hapšenja simbola odbrane žrtava genocida Nasera Orića i kompletnom bezbjednosnom situacijom na području opštine Srebrenica;
3. Organizacioni odbor poziva organe Bosne i Hercegovine da odmah stupe u kontakt i sastanu se sa organima Švicarske, kako bi se problem hapšenja Nasera Orića riješio.
4. Organizacioni odbor je stava da ukoliko u narednih sedam dana slučaj Nasera Orića ne bude pozitivno rješen, zbog moralnih, sigurnosnih, racionalnih i drugih razloga će morati odgoditi sve planirane aktivnosti za 11. juli.
Zaključci su jednoglasno podržani od svih članova Organizacionog odbora.
Ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu sastanku je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik.
POSJETA PREDSTAVNIKA INSTITUTA ZA ISLAMSKU TRADICIJU BOŠNJAKA
17. juni 2015.
Dana 17. juna 2015. godine Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu posjetili su predstavnici Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka u sastavu direktorica Instituta dr. Dževada Šuško i dr. Elvir Duranović, naučni saradnik.
Tom prilikom razgovarali su s direktorom Instituta dr. Rasimom Muratovićem o mogućoj saradnji, kao i o zajedničkom učešću u naučnoistraživačkim projektima. Također je dogovorena razmjena publikacija između ova dva instituta.
ČLANOVI INTERNACIONALNOG MULTIRELIGIJSKOG I INTERKULTURALNOG CENTRA (IMIC) U POSJETI INSTITUT
16. juni 2015.
Članovi Internacionalnog multireligijskog i interkulturalnog centra (IMIC) Marko Oršolić, Moric Albahari, Zilka Spahić-Šiljak, Goran Bubalo i Slobodan Šoja su utorak, 16. juna 2015, posjetili Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Domaćin susreta bio je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a na sastanku se prvenstveno razgovaralo o međusobnoj saradnji. Dogovorena je realizacija zajedničkog projekta “Suočavanje sa prošlošću u sjeveroistočnoj Bosni“.
ODRŽAN ŠESTI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
4. juni 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas je održan šesti sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici Ćamil Duraković istakao je kako svi segmenti organizacije teku po planu kako bi komemoracija bila obavljena na dostojanstven način.
Organizacioni odbor je usvojio program obilježavanja, a do danas je identificirano 115 žrtava koje će biti ukopane u Memorijalnom centru Potočari 11. jula.
Organizacioni odbor je donio odluku da na dan komemoracije i dženaze 11. jula zvanice neće polagati vijence. U Organizacionom odboru navode da će za sve zvanice koje budu došle da se poklone žrtvama genocida biti osiguran po jedan cvijet koji će moći položiti u Memorijalnom centru. Cilj ove odluke je da sve aktivnosti proteknu po planiranom protokolu.
Podsjećamo da je sastavni dio zvaničnog programa i međunarodna naučna konferencija: “Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, koja će se održati u Sarajevu, Tuzli i Potočarima od 9. do 11. jula 2015. Organizatori konferencije su Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen - obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995.godine i Univerzitet u Tuzli.
Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
Nagrada za mir i progres Univerziteta u Sarajevu uručena je danas dr. Arneu Johanu Vetlesenu
27. maj 2015.
U srijedu, 27. 05. 2015. u sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu dr. Arneu Johanu Vetlesenu uručena je Nagrada za mir i progres Univerziteta u Sarajevu za izuzetan doprinos u afirmaciji i ugledu Univerziteta u Sarajevu u zemlji i inostranstvu i razvoju mira, humanizma i progresa u svijetu.
Nagradu za mir i progres Univerziteta u Sarajevu dr. Vetlesenu uručio je prof. dr. Muharem Avdispahić, rektor Univerziteta u Sarajevu.
Profesor Arne Johan Vetlesen jedan je od najpoznatijih norveških filozofa. Profesor je političke filozofije na Univerzitetu u Oslu. Autor je dvadesetak knjiga i velikog broja naučnih radova i eseja u kojima izučava pojam zla.
Zbog njegovog kontinuiranog rada na izučavanju zla, ali i ljudskog dostojanstva, dobio je nagradu Fangenes testamente (Logoraški testament, 2004), koju svake godine dodjeljuje Norveški institut za mir istraživačima koji su dali poseban doprinos u borbi protiv zla. Profesor Vetlesen je u svom širokom naučnom opusu ponudio naučnoj i široj javnosti naučnu istinu o događajima u Bosni 1992–1995.
Do sada je objavio niz knjiga među kojima su Evil and Human Agency, Understanding Collective Evildoing (2005), Smerte (2004), Moralens sjanse i markedets tidsalder (2003). Vetlesenovi naučni eseji su nastojanje da se nauka koristi za razumijevanje barbarstva i zločinačkih instinkata koji završavaju genocidom, a sve u cilju razumijevanja uzroka, ciljeva i razmjera genocida te prevencije genocida kao zločina i zla najvišeg ranga, saopćila je Služba za odnose s javnošću Univerziteta u Sarajevu.
Knjigu dr. Vetlesena “Šta je etika” na bosanski jezik preveo je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
PROMOVIRAN BOSANSKI PREVOD KNJIGE “ŠTA JE ETIKA” ARNEA JOHANA VETLESENA
26. maj 2015.
U utorak, 26. 05. 2015. u Svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu održana je promocija knjige "Šta je etika" vodećeg norveškog filozofa Arnea Johana Vetlesena, a u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Promotori knjige bili su prof. dr. Ugo Vlaisavljević i prof. dr. Asim Mujkić, a u ime izdavača i kao prevodioc se obratio dr. Rasim Muratović, kao i sam autor, Arne Johan Vetlesen.
Na promociji su također učetvovali i učenici Srednje muzičke škole iz Sarajeva i to u sastavu: Tarik Đurđević, Šejla Šmrković, Mensud Imamović (violine); Ajdin Mulabdić, Aleksandra Mirnić (viole); Selma Hrenovica, Emina Ćatović (violončelo); Adi Ahmetspahić (kontrabas); Voditeljica ansambla je bila profesorica Marina Tomić a izvedene su dvije kompozicije Edvarda Griega, najpoznatijeg norveškog kompozitora i to Aase's Tod i Anitra's Dance.
Promociji je prisustvovao veliki broj zvanica, a prevod knjige “Šta je etika” na bosanski jezik je od strane promotora ocijenjen kao veliki naučni doprinos iz ove oblasti.
PROMOCIJA KNJIGE “GENOCID U BRČKOM 1992 - 1995”, autora DR. RASIMA MURATOVIĆA I MR. ERMINA KUKE
25. maj 2015.
U petak, 22. maja 2015. godine, u zgradi zgradi Islahijeta u Brčkom promovirana je knjiga “GENOCID U BRČKOM 1992 – 1995.“, autora dr. Rasima Muratovića i mr. Ermina Kuke, a u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Prisutnima se u ime izdavača obratio dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a o knjizi su govorili akademik, prof. dr. Mirko Pejanović, prof. dr. Asim Mujkić i prof. dr. fra Mile Babić.
Direktor Instituta dr. Rasim Muratović je rekao kako je ovo naučna studija koja sadrži uzroke, ciljeve i razmjere svih zločina koji su počinjeni na području Brčkog u periodu 1992 -1995 godine. U knjizi se nalaze imena civila koji su ubijeni na ovom području, njih 403. Tu se spominju i ostali zločini kao što su protjerivanja, silovanja, ranjavanja itd. Cilj je bio ponuditi ovu studiju za učenje svima koji žele učiti, ne bi li izvukli pouke kako se to više nikada i nikome ne bi ponovilo.
ODRŽAN PETI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
20. maj 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas je održan peti sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 11. jula Ćamil Duraković je istakao kako svi segmenti organizacije teku po planu kako bi komemoracija bila obavljena na dostojanstven način.
Podsjećamo da je sastavni dio zvaničnog programa i međunarodna naučna konferencija: “Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, koja će se održati u Sarajevu, Tuzli i Potočarima od 9. do 11. jula 2015. Organizatori konferencije su Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen - obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995.godine i Univerzitet u Tuzli.
Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
U BRČKOM OBILJEŽENA 23. GODIŠNJICA OTVARANJA KONCENTRACIONOG LOGORA “LUKA“ BRČKO
7. maj 2015.
Dana 7. maja 2015. godine, u organizaciji Udruženja logoraša Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u Brčkom je obilježena 23. godišnjica otvaranja koncentracionog logora “Luka“ Brčko.
Na obilježavanju godišnjice je, ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, učestvovao mr. Ermin Kuka, viši stručni saradnik. Mr. Ermin Kuka je govorio na temu “Koncentracioni logor Luka – 23. godine poslije“.
PROMOCIJA KNJIGE "NEGIRANJE GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA" MR. ELVEDINA MULAGIĆA
7. maj 2015.
U četvrtak, 7. maja 2015. u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil-beg Zulfikarpašić upriličena je promocija knjige Negiranje genocida nad Bošnjacima, autora mr. Elvedina Mulagića, u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
O knjizi su govorili akademik prof. dr. Smail Čekić, prof. dr. Edina Bećirević kao i dr. Admir Mulaosmanović.
Na promociji, koja je bila izuzetno posjećena, zaključeno je kako je istraživanje mr. Mulagića od velike važnosti za Bosnu i Hercegovinu, te kako ova knjiga zavređuje pažnju stručne ali i šire čitalačke publike.
ODRŽAN ČETVRTI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
20. april 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas je održan četvrti sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Na sastanku se, između ostalog, utvrđivala satnice za 11. juli obzirom da su brojne delegacije i visoki zvaničnici već potvrdili dolazak. Članovi Organizacionog odbora dogovorili su da već sutra počnu radovi na Memorijalnom centru kako bi se pripremili za dolazak velikog broja zvanica. Pored toga velika pažnja biće posvećena organizaciji ovogodišnjeg „Marša mira“ u kome se očekuje veliki broj učesnika.
Današnjem sastanku prisustvovao je i Edin Ramić, ministar za izbjegla i raseljena lica u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. On je potvrdio članovima Organizacionog odbora da će ovo ministarstvo, kao što je to činilo i prethodnih godina pomoći prilikom organizacije obilježavanja 20. godišnjice genocida.
Podsjećamo da je sastavni dio zvaničnog programa i međunarodna naučna konferencija: “Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, koja će se održati u Sarajevu, Tuzli i Potočarima od 9. do 11. jula 2015. Organizatori konferencije su Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen - obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995.godine i Univerzitet u Tuzli.
Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
Informacija o promociji knjige prof. dr. Esada Bajtala
7. april 2015.
U utorak, 7. april 2015. u Bošnjačkom institutu – Fondacija Adil-beg Zulfikarpašić promovirana je knjiga prof. dr. Esada Bajtala “Zločini i laži Miloševićeve kripto-politke” u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Prisutnima se u ime izdavača obratio dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a o knjizi su govorili prof. dr. Nerzuk Ćurak i Florence Hartmann, kao i sam autor, a promociji je prisustvovao veliki broj istaknutih ličnosti iz političkog i javnog života BiH.
Kao što je na promociji istaknuto, knjiga prof. dr. Esada Bajtala predstavlja veliki doprinos u rasvjetljavanju politike Slobodana Miloševića.
U BRČKOM ODRŽANA PRESS KONFERENCIJA NA TEMU “ZLOČINI U BRČKOM 1992-1995. GODINE“
3. april 2015.
Dana 3. aprila 2015. godine, u organizaciji Udruženja logoraša Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, u Brčkom je održana Press konferencija na temu “RATNI ZLOČINI U BRČKOM 1992-1995. GODINE”.
Na navedenoj Press konferenciji je, ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, učestvovao mr. Ermin Kuka, viši stručni saradnik. Mr. Ermin Kuka je, pored ostalog, govorio o počinjenom genocidu u Brčkom u periodu od 1992-1995. godine, te najavio i skoro objavljivanje studije “GENOCID U BRČKOM 1992-1995.“, u izdanju Instituta.
PRIJEM ZA DOBITNIKE KOLEKTIVNE ŠESTOAPRILSKE NAGRADE I POČASNOG GRAĐANINA GRADA SARAJEVA
3. april 2015.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu je Gradskom vijeću grada Sarajeva za kolektivnu Šestoaprilsku nagradu predložio Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995, a za počasnog građanina grada Sarajeva gospođu Florence Hartmann. Oba Institutova prijedloga su usvojena.
Tim povodom, u petak, 03. april 2015. u 10 sati u prostorijama Instituta, ul. Halida Nazečića 4 (u krugu Opće bolnice dr. Abdulah Nakaš) upriličen je prijem za Florence Hartmann i predstavnike Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992 - 1995.
Institut je izrazio zadovoljstvo što su obje inicijative prepoznate kao opravdane, te je ovo značajno priznanje dodijeljeno istinskim borcima za istinu i pravdu.
U MEMORIJALNOM CENTRU U POTOČARIMA DANAS JE OBILJEŽENA 12. GODIŠNJICA PRVOG UKOPA ŽRTAVA GENOCIDA U SREBRENICI
31. mart 2015.
U Memorijalnom centru u Potočarima danas je obilježena 12. godišnjica prvog ukopa žrtava genocida u Srebrenici, kada je ukopano 600 ubijenih u julu 1995. godine.
U septembru 2003. godine, Memorijalni centar Potočari zvanično je otvorio Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Do sada je u Memorijalnom centru Potočari ukopana 6. 241 žrtva genocida.
Godišnjica je obilježena polaganjem cvijeća i učenjem tewhida. Ispred Instituta za istraživanje zločina obilježavanju su prisustvovali mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik i dr. Nirha Efendić, spoljna saradnica u Institutu.
ODRŽANA PREMIJERA FILMA “STUPICA NEVIDLJIVOG DJETETA”
23. mart 2015.
Dana 23. marta 2015. godine u Velikoj sali Centra za kulturu Goražde održana je premijera filma “Stupica nevidljivog djeteta”.
Film “Stupica nevidljivog djeteta”, u režiji Šemsudina Gegića, prati životnu priču Alena Muhića, dječaka kojeg je majka, žrtva silovanja iz Foče, ostavila nakon rođenja u goraždanskoj ratnoj bolnici.
Film je dio serijala “Oral BiHistory” Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Održana pres-konferencija povodom bh. premijere filma “Stupica nevidljivog djeteta”
20. mart 2015.
U prostorijama Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u petak, 20. 03. 2015. godine održana je pres-konferencija povodom najave bh. premijere filma “Stupica nevidljivog djeteta” u produkciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Film “Stupica nevidljivog djeteta”, u režiji Šemsudina Gegića, prati životnu priču Alena Muhića, dječaka kojeg je majka, žrtva silovanja iz Foče, ostavila nakon rođenja u goraždanskoj ratnoj bolnici.
Prisutnim novinarima su se obratili:
1. Dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu;
2. Šemsudin Gegić, reditelj filma “Stupica nevidljivog djeteta”;
3. Alen Muhić, glavni lik filma;
4. Armin Omerović, glavni glumac filma;
5. Emir Oković, premijer Bosansko-podrinjskog Kantona, jedan od pokrovitelja bh. premijere;
6. Damir Žuga, ministar za obrazovanje, mlade i nauku Bosansko-podrinskog Kantona, jedan od pokrovitelja bh. premijere;
7. Muhamed Ramović, načelnik općine Goražde, jedan od pokrovitelja bh. premijere.
Bh. premijera filma bit će upriličena u ponedjeljak, 23. 03. 2015. u Velikoj sali Centra za kulturu Goražde sa početkom u 19. 30 sati.
ODRŽAN TREĆI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
18. mart 2015.
U Memorijalnom centru Potočari 18. marta 2015. održan je treći sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
Na trećoj sjednici Organizacionog odbora, između ostalog, razmatrane su dosadašnje aktivnosti obilježavanja komemoracije, izabrani svi članovi 12 pododbora, a utvrđen je program obilježavanja, koji će trajati od 21. juna do 17. jula tekuće godine. Ovaj program konačno će biti usvojen na narednoj sjednici Organizacionog odbora.
Podsjećamo da je sastavni dio zvaničnog programa i međunarodna naučna konferencija: “Srebrenica 1995-2015: Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida”, koja će se održati u Sarajevu, Tuzli i Potočarima od 9. do 11. jula 2015. Organizatori konferencije su Univerzitet u Sarajevu - Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine i Univerzitet u Tuzli.
Sastanku Organizacionog odbora je prisustvovao mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
TANJA FAJON, ČLANICA EVROPSKOG PARLAMENTA POSJETILA INSTITUT
17. mart 2015.
Tanja Fajon, članica Evropskog parlamenta, je utorak, 17. marta 2015. posjetila Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Domaćin susreta je bio dr. Rasim Muratović, direktor Instituta, a na sastanku se prvenstveno razgovaralo o organizacionim priremama za Međunarodnu naučnu konferenciju “SREBRENICA 1995 – 2015: EVALUACIJA NASLIJEĐA I DUGOROČNIH POSLJEDICA GENOCIDA", koja će povodom obilježavanja 20 godina od genocida u Srebrenici biti održana od 09. – 11. jula 2015. u Sarajevu, Tuzli i Potočarima. Organizator konferencije je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Memorijalni centar Srebrenica – Potočari Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine i Univerzitet u Tuzli. Sastanku je također prisustvovao i mr. Hasan Nuhanović, član organizacionog odbora Konferencije.
Na kraju posjete direktor Muratović je uručio poziv Tanji Fajon za učešće na Međunarodnoj naučnoj konferenciji.
DIREKTOR INSTITUTA DR. RASIM MURATOVIĆ POSJETIO REISU-L-ULEMU HUSEINA EF. KAVAZOVIĆA
11. mart 2015.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u saradnji s Memorijalnim centrom Srebrenica - Potočari i Univerzitetom u Tuzli organizira međunarodnu konferenciju pod nazivom "Srebrenica 1995-2015 : Evaluacija naslijeđa i dugoročnih posljedica genocida".
Planirano je da se Konferencija održi u Sarajevu, Tuzli i Srebrenici (Potočari) od 9. do 11. jula ove godine.
O pripremama za ovu Konferenciju i njenom sadržaju danas su reisu-l-ulemu Huseina ef. Kavazovića upoznali dr. Rasim Muratović, direktor Instituta i dr. Nirha Efendić i mr. Hasan Nuhanović, članovi Organizacionog odbora Konferencije.
Reisu-l-ulema je podržao organiziranje ove Konferencije i ukazao na značaj sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i ujedno obavijestio goste da i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini organizira međunarodnu naučnu konferenciju 12 i 13. maja koja bi trebala dati odgovor na pitanje: kako s vjerskog aspekta u budućnosti obilježavati Dan genocida u Srebrenici.
Prilikom današnje posjete, direktor Instituta dr. Rasim Muratović je Reisu-l-ulemi je uručio poziv za učestvovanje na Konferenciji od 9. do 11. jula i poklonio mu najnovije publikacije Institua za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Mr. Merisa Karović - Babić, istraživačica genocida: Masovna ubistva u Sarajevu na 230 lokacija
3. mart 2015.
Foto: Senad GUBELIĆ | Mr. Merisa Karović - Babić>br>Mr. sc. Merisa Karović-Babić, viša stručna saradnica Instituta, dala je intervju za Oslobođenje, čije dijelove prenosimo.
Merisa Karović - Babić (1983) magistrirala je prošle godine o temi "Masovna ubistva civila u Sarajevu za vrijeme opsade 1992-1995", a nedavno je na osnovu tog rada objavila istoimenu knjigu. Koautorica je knjige "Zločini nad djecom Sarajeva u opsadi".
Zaposlena je kao viša stručna saradnica u Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA. Trenutno, u okviru doktorskog studija na Odsjeku za istoriju sarajevskog Filozofskog fakulteta, istražuje sigurne zone UN-a u BiH 1993-1995.
"Dok nas je mama u podrumu, baš kao Guido Orefice (Roberto Benigni) u filmu "La vita è bella", uvjeravala kako je ovo pucanje samo ružna igra koja će se uskoro završiti, odjeci granate, za koju ćemo ubrzo shvatiti da je pala na jastuke gdje smo trebali spavati brat i ja, nagovještavali su beskrupuloznu ratnu svakodnevnicu, koje ćemo i mi - djeca rata, djeca izgubljenog djetinjstva, postati svjesni. Petnaest godina nakon toga, razmišljajući o temi moga magistarskog rada, pitala sam se da li činjenica da sam kao dijete preživjela opsadu može biti "otežavajući" faktor – teret koji će možda poticati na pristrasnost?! No, analiza velikog broja dokumenata razbila je svaku dilemu", govori Karović - Babić koji je objasnila zbog čega je izabrala ovu temu.
"Trag granate na ulici, nedaleko od zgrade u kojoj sam stanovala, od koje su, u redu za vodu, 12. jula 1993. godine, ubijeni moji poznanici, komšije, sugrađani (njih 14), kao da me je svaki dan iznova pozivao da ovo odaberem. Istovremeno sa mojim dvoumljenjem, suđenje generalu Stanislavu Galiću, i "ekspertiza" odbrane Janka Viličića, kojom se dovodi u pitanje pravac ispaljenja ove i drugih granata koje su prouzrokovale veći broj žrtava, a čime se izravno vrijeđa i dignitet žrtava, bio je odlučujući faktor zbog kojeg sam se odlučila baviti tim istraživanjem."
Prema njenom istraživanju, masovna ubistva u Sarajevu počinjena su na 230 lokacija, odnosno u isto vrijeme i na istom mjestu počinjena su ubistva dva ili više civila.
http://www.oslobodjenje.ba/intervju/mr-merisa-karovic--babic-istrazivacica-genocida-masovna-ubistva-u-sarajevu-na-230-lokacija
Intervju se u cjelosti može pročitati u printanom izdanju Oslobođenja, 2. mart 2015, str. 4. i 5.
Mr. Muamer Džananović govorio na Javnoj tribini "Sjećanje 1991 - 1995."
27. februar 2015.
Na Javnoj tribini govorio je mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik u Institutu.
Mr. Džananović je radom pod naslovom “Aktivnosti velikosrpskog agresora na zauzimanju Goražda 1992 - 1995.”, javnost upoznao s dijelom vlastitih naučno-empirijskih istraživanja do kojih je došao.
ODRŽANA PREZENTACIJA PROJEKTA „PRISILNI NESTANCI NA PODRUČJU SARAJEVA 1992.-1995.“
26. februar 2015.
U četvrtak, 26. februara 2015. u prostorijama Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu održana je prezentacija naučno-istraživačkog projekta čija realizacija se sufinansira uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
Prisilni nestanci
ODRŽANA PROMOCIJA ZBORNIKA RADOVA "POLITIČKI I VOJNI ZNAČAJ ODBRANE SARAJEVA 1992-1995."
24. februar 2015.
Zbornik, štampan u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, predstavlja zbir radova sa istoimene Međunarodne naučne konferencije, održane početkom 2012, na kojoj je učestvovalo više od 60 eminentnih izlagača iz zemlje i svijeta.
Prisutnim su se obratili dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te dr. Ranko Čović, zamjenik gradonačelnika grada Sarajeva, a promotori Zbornika su bili: akademik, prof. dr. Muhamed Filipović, akademik, prof. dr. Vladimir Premec, prof. dr. Mirko Pejanović, dopisni član ANUBiH, te Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH.
ODRŽAN DRUGI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
12. februar 2015.
Između ostalog konstituisano je 12 Pododbora za obilježavanje 11. jula 1995. U Pododbor za naučnu, kulturnu i izdavačku djelatnost izabrani su i direktor Instituta dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik i mr. Muamer Džananović, viši stručni saradnik, koji je i prisustvovao sastanku.
Održana tribina u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta
10. februar 2015.
Na tribini su izlagali prof. dr. Ugo Vlaisavljević, prorektor Univerziteta u Sarajevu, dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, te dr. Elijas Tauber, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina.
Univerzitet u Sarajevu svake godine na ovaj način održava sjećanje i odaje počast žrtvama Holokausta, kako u svijetu, tako i u Bosni i Hercegovini.
U prilogu se nalazi cjelovito izlaganje dr. Rasima Muratovića.
SJEĆANJE NA ŽRTVE BARBARSKE OPSADE SARAJEVA
5. februar 2015.
Ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, prisutnima se obratila mr. sci. Merisa Karović-Babić, koja je, pored ostalog, govorila o strategiji opsade i planovima snaga SRK/VRS/VJ koje su tokom četiri godine pokušavale podijeliti Sarajevo na dva dijela, pri čemu nisu birali sredstva za ostvarenje tog cilja. Osim svakodnevnog granatiranja, stanovnicima grada pod opsadom uskraćivana je voda, plin, električna energija, ogrjev i osnovne životne namirnice. “Ubijanje članova cijelih porodica, kao što je na primjer 16. maja 1992. godine, u prizemnoj prostoriji svoje kuće, u naselju Velešići ubijeno šest članova porodica Bibić i Mekić, potom ubijanje najmlađih, tek rođenih stanovnika Sarajeva, uništeni inkubatori, zajedno sa zgradom Porodilišta Zehra Muidović 26/27. maj 1992. godine, masakr u redu za hljeb u ulici Vase Miskina 27. maj 1992. samo su neki od primjera koji su u već prvih nekoliko mjeseci nagovještavali načine i metode ratovanja tokom opsade Sarajeva”, podsjetila je Karović-Babić te se osvrnula na ulogu snaga UN-a u periodu 1992-1995. godine kao i na (ne)procesuiranje odgovornih za ubijanje građana Sarajeva. U prezentaciji je bilo govora i o djelovanju modifikovanih aviobombi na grad, poznatijih i kao oružje terora, kojim je predsjednik samoproglašene Republike Srpske prijetio da rat može završiti za dva mjeseca. Istakla je da je primjena ovih bombi bila posebno učestala nakon naredbe generala Dragomira Miloševića koja glasi: Lansere avio-bombi imati spremne za dejstvo po gradu... , (14.4.1995.) Ova vrsta oružja, kako je to prijetio ruski ultradesničar Vladimir Žirinovski, za sobom ne ostavlja ništa živo .. i ... može da spase Slovenstvo i pomogne Srbima da se odbrane od terorističkog zapada. (Vladimir Žirinovski, 7. februar 1994). Posebno česte mete ovih bombi bili su urbani dijelovi grada, kao npr. višespratnice u sarajevskom naselju Alipašino Polje, gdje su, avio bombom lansiranom iz pravca Dogloda, 28. juna 1995. ubijena 3 civila, Dom RTV BiH i druge lokacije u gradu. Također, Karović-Babić je istakla kako su na 230 lokacija počinjena masovna ubistva civila, od čega su na 93 lokacije, istovremeno ubijane i cijele porodice. Zaključila je da su se istrage UN-a nakon ovih zločina savršeno uklapale u politički i vojni kontekst, te su njihovi rezultati odgovarali trenutnom stanju snaga UNOPROFOR-a na terenu. Usvajanje brojnih rezolucija VS UN-a, ograničile su se samo na verbalnu osudu zločina, te su izrazi duboke zabrinutosti i riječi osude za opsadu i ''davljenje'' Sarajeva, uz vrlo vješt diplomatski rječnik, bili način da se izbjegnu konkretne akcije poput ukidanja embarga ili vojne intervencije. Na kraju prezentacije konstatovala je kako mnogi počinitelji zločina nisu sudski procesuirani, što porodicama žrtava ne pruža ni najmanju satisfakciju, a planerima, naredbodavcima, izvršiocima i njihovim saučesnicima amnestiju! Nakon završene komemorativne sjednice, učesnici su odali počast i položiti cvijeće na spomen-obilježje na pijaci Markale.
DIREKTOR INSTITUTA U POSJETI MALEZIJSKOJ AMBASADI
29. januar 2015.
Tom prilikom dr. Muratović je razgovarao s ambasadorom Malezije u Bosni i Hercegovini Njegovom ekselencijom Anuar Kasmanom. Dr. Muratović je upoznao ambasadora s projektima i radom Instituta. Sastanak je zaključen na obostrano zadovoljstvo i željom za nastavak saradnje.
Tribina u povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta
28. januar 2015.
Izlagači na tribini će biti:
- prof. dr. Ugo Vlaisavljević, prorektor Univerziteta u Sarajevu i redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu,
- dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, i
- dr. Elijas Tauber, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
Tribina će biti održana u utorak 10. februara 2015. godine u sali Senata Univerziteta u Sarajevu, Obala Kulina bana 7/II, sa početkom u 13,30 sati.
PROMOVIRANA KNJIGA DR. ELI TAUBERA
21. januar 2015.
Promotori ovog, za historiju Bosne i Hercegovine ali i historiju Holokausta jako važnog naučnog doprinosa bili su dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice BiH, kao i prof. dr. Husnija Kamberović, direktor Instituta za historiju.
Promociji je prisustvovao veliki broj pripadnika iz političkog i javnog života Bosne i Hercegovine, akademske zajednice kao i diplomatskog kora.
MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA
19. januar 2015.
U okviru Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta i 70-te godišnjice od oslobađanja Ausschwitza biće organizovane slijedeće aktivnosti:
21. 01. 2015. u 18.00
Prezentacija knjige Holokaust u Bosni i Hercegovini
dr. Eli Tauber
Bošnjački Institut
Mula Mustafe Bašeskije 21
23. 01. 2015. u 10.30
Obraćanje Predsjedavajućeg Predsjedništva BiH dr. Mladena Ivanića
Predavanje prof. dr. Michaela Brenner
"Mračna sjena Ausschwitza. Život Jevreja u Njemačkoj"
Jevrejska opština u Sarajevu, Hamdije Kreševljakovića 59
Rasim Muratović: Dedijer je napisao knjigu “Genocid nad Muslimanima” pomoću oglasa u Oslobođenju
5. januar 2015.
U godini iza nas dr. Rasim Muratović je došao na čelo Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, renomirane institucije. Kakvo iskustvo nosi iz proteklih nekoliko mjeseci? Da li je zažalio što je tu došao?
- Iskustvo puno sjetne meditacije nad "čovjekovom sudbinom” iz koje izbija katkad i izvjesna doza sarkazma i satire proistekle iz čuđenja, prije svega. Ipak, kada malo dublje promislim, onda vidim da je to, neovisno od moje volje, došlo kao rezultat decenijskog upornog rada. Vi, Edina, znate dobro, zajedno smo studirali. Tada smo bili mladi, lijepi i pametni… (smijeh). Vi ste mi lično jednom upisali desetku prije mog izlaska na ispit, a profesoru - nakon mojih odgovora - nije preostalo ništa drugo nego da potpiše. Takav sam bio i poslije studija gdje god sam i šta god da sam radio. A radio sam razne poslove, od raznosača novina, perača prozora, prodavača knjiga do rada na svjetski priznatim univerzitetima i vojnim kraljevskim akademijama. Hoću reći: rad, uporan rad, pošten, iskren rad se isplati bez obzira na to koliko to ponekad izgledalo glupo. Takav moj rad je nagrađen postavljanjem na čelo Instituta jedne izuzetno važne naučne institucije. I onako, na prvu, to godi. Po funkciji sam član Senata Univerziteta u Sarajevu. To je intelektualni i naučni vrh naše zemlje i države. Nema dalje. I to je ono što me motiviše i što mi daje snagu uprkos brojnim svakodnevnim problemima od kojih boli glava.
Na čelu Instituta decenijama je bio dr. Čekić. Kakve su njegove sadašnje relacije s ovom ustanovom?
- Prof. dr. Smail Čekić bio je direktor Instituta 22 godine. On je sada uposlenik Instituta sa 20 posto radnog vremena, a 80 posto radnog vremena angažovan je na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. To je bila njegova želja. Nas dvojica se dobro poznajemo.
Bosni nikad bolje nije bilo
Od onoga što ste zatekli, šta je za Vas najvrednije?
- Najvrednije je to da uopšte postoji jedan takav institut. Imamo negativno iskustvo događaja iz Drugog svjetskog rata, kada smo zarad bolje budućnosti šutjeli o počinjenim zločinima. To se pokazalo pogrešnim i kontraproduktivnim. Postojanje ovog Instituta, njegov rad i rezultati rada daju nadu da ćemo konačno naučiti jednu veoma važnu, možda najvažniju životnu lekciju.
Nedavno ste rekli da položaj Instituta nikad nije bio materijalno bolji? Ne demantuje li ta izjava one koji tvrde da je nauka kod nas pala na najnižu granu?
- Da. To sam rekao i nije nikakva greška. To je adaptirana izjava jednog našeg profesora iz aprila 1993, kada je taj profesor rekao da Bosna nikada nije bolje stajala! Na tom tragu ostajem kod te ocjene date za Institut, a i za državu, ako nekoga interesuje. Svi uposlenici Instituta su zaposleni na neodređeno vrijeme, imaju redovne plaće (koje su takve kakve su) sa svim pratećim doprinosima, topli obrok, naknadu za prevoz, regres, kompjutere, grijanje, internet, telefon, itd. Magistri i doktori imaju neograničene mogućnosti da apliciraju za različite projekte koji, ako zadovoljavaju propisane kriterije, mogu donijeti određene prihode i instituciji, a i svim učesnicima u projektu. Tvrdim, bez obzira na kojim je granama nauka, da se od nauke može živjeti pod uslovom da se bavite temama koje su društvu potrebne i ako se posvetite nauci kao što se vrhunski sportista posvećuje svom sportu. Rad! Rad! Rad! Cijeli život!
Znači, Institut treba izaći na tržište i boriti se?
- Izlazak na tržište, biti osposobljen u struci, poznavati strane jezike, rad na računaru i sl, to je intencija i to je perspektiva, a ne vraćanje samoupravljanju i dogovornoj ekonomiji. To je propalo i to se više nikada, nikada neće vratiti. Oni koji ovo budu razumjeli, imaju šansu da opstanu na tržištu naučne radne snage, a oni koji ne mogu, ostaće na dnu optužujući državu kako malo izdvaja za nauku. Hoću reći, okolina i ne mora mene razumjeti, ali dobro bi bilo da razumije sebe i svoje mjesto i ulogu. Znam da je teško pameću zarađivati novac. Lakše je novcem pribavljati pamet. Ali ubogi život se mijenja nabolje žestokom borbom i radom, često sa neizvjesnim završetkom.
Svi bi da žive na račun države
Za stanje nauke, prema Vama, krivi su i naučnici?
- Naučnici moraju znati da su oni misleća bića, a ne država. Država je aparat koji treba da im pomogne. Naučnici izgrađuju državu, a ne država naučnike. U sociologiji to se zove sociologija odozdo. Očigledno je da nedostaje, prije svega, znanja i razumijevanja šta je to nauka i šta je naučni rad. Ne može se biti relevantan naučnik sa društvu nepotrebnim predmetom istraživanja uobličenog u doktorsku ili magistarsku tezu, sa dva-tri objavljena članka u nekom zborniku radova, sa nepoznavanjem stranih jezika, informatičkom nepismenošću...
Ponekad se učini da imamo stotine institucija koje se bave istraživanjem zločina. Koja je korist od toga, a koja šteta?
- Dobro vam se čini. Stotine su udruženja, fondacija, asocijacija, centara, instituta, i čega sve ne!? I svi bi da žive na račun države i da se bave istraživanjem zločina. Imaju nekakve svoje privatne arhive i uvrtjeli su sebi u glavu da to mogu i da to znaju. Više je štete nego koristi od svega toga. To je glavni problem u našem radu na terenu. U svakom projektu imali smo najmanje dvije međusobno suprotstavljene grupe koje imaju po dio nama potrebne istraživačke građe. Moraš posjedovati izuzetnu pregovaračku tehniku da dođeš do konačnog rezultata, do cilja. Nama su potrebne jake državne institucije u svim segmentima.
Pobornik ste stava da je genocid počinjen u svim okupiranim mjestima i u svim gradovima u opsadi u BiH?
- Da, to je stav nauke. Nauka je nauka, a pravo je struka. Dobro je kada se ove dvije discipline podudaraju, ali nije katastrofa kada se ne podudaraju. Naš cilj je da rezultate naših istraživanja koristi i pravosuđe, ali i obrazovne institucije u skladu sa svojom djelatnošću rada. Ohrabruje me naš plan da sačinimo katastar žrtava po opštinama. Da jednog dana, pritiskom na dugme na kompjuteru, izađu svi podaci u vezi sa počinjenim zločinima u konkretnom mjestu i to ne samo 1992-1995. nego i oni 1941,1945, zatim 1912-1918. itd. To je vizija. To je plan. To je želja. To je ostvarivo!
Da li je Institut oformio najavljeni odjel za istraživanje zločina u istočnoj Bosni, '41-45, i '92-95?
- Jeste, i uskoro ćemo izaći sa prvim rezultatima. Znate li vi, Edina, kako je Vladimir Dedijer napisao knjigu "Genocid nad Muslimanima”, izašla 1990? Napisao je plaćeni oglas upravo u Oslobođenju veličine studentskog oglasa za podstanarsku sobu. Nađite taj oglas, molim vas. Mislim da je to Oslobođenje iz druge polovine augusta 1989, mogao bi biti 20. august. Oglas otprilike glasi: Molim sve one koji znaju nešto o zločinima počinjenim u Drugom svjetskom ratu da mi to pošalju na adresu: I dao je svoju adresu negdje u Istri. Evo i ja to isto sada radim u Oslobođenju, na početku 2015. godine. I pozivam sve one koji imaju šta da ponude i kažu o temi zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava neka to pošalju u Institut ili neka dođu. Adresa Instituta je Halida Nazečića 4. Sarajevo. Naša e-mail adresa je info@institut-genocid.unsa.ba.
Revizija tužbe nije završena stvar
Ove godine se navršava 20 godina od zločina genocida u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenici? Šta će Institut tim povodom uraditi?
- Prošlog oktobra smo podsjetili sve one koji će učestvovati u pripremama obilježavanja tog važnog datuma da to počnu na vrijeme. I mnogi su već i počeli. Zamolili smo sve centre holokausta u svijetu da na određeni način obilježe 11. juli. Pripremamo međunarodnu naučnu konferenciju, ljetnu školu i, što je najvažnije, pripremamo se da budemo prisutni u Potočarima ovog 11. jula. Pozivam i sada sve institucije i sve pojedince da planiraju aktivnosti kako bi i oni došli u Potočare.
Istovremeno je i 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma?
- Ta dva događaja su međusobno povezana. Očekujem da se pravo kao struka odredi o Daytonu: Je li to luđačka košulja ili je to nužno zlo koje svojim radom i angažmanom moramo mijenjati? Morali smo već odavno odigrati dupli pas, a to je korištenje Daytona u punom kapacitetu dok se ne steknu uslovi za njegovu promjenu nabolje. To može potrajati dugo, godinama. Ali to je izlaz po mom skromnom mišljenju.
Da li je stavljena tačka na tužbu BiH protiv Srbije ili će doći do revizije?
- Za Institut to nije završena stvar. BiH ima mogućnost da najkasnije do početka februara 2017. godine pripremi reviziju tužbe protiv Srbije i Crne Gore, što treba obavezno iskoristiti i zato nam ne treba ničija i nikakva saglasnost. Trebaju nam iskusni i stručni pravnici koji to hoće i mogu sve lijepo pripremiti i završiti.
Više u tišini, što se tiče BiH, odvijaju se aktivnosti Instituta u vezi sa filmskim, audio/video sakupljanjem svjedočanstava, posebno pri tome mislim na projekt Oral history, koji u svijetu osvaja priznanja?
- To je jedan u nizu novih projekata koje smo pokrenuli. "Prepisali” smo ga od Jevreja. Jevreji to plaćaju suhim zlatom. Zabilježena svjedočenja preživjelih oni nazivaju oral history/usmena priča. Jevreji o svom trošku putuju cijelim svijetom i traže još ponekog Jevreja koji je preživio Auschwitz ili neki drugi koncentracioni logor kako bi čuli i zabilježili priču. Niko kao Jevreji nema ispravan i pravilan odnos prema onom što su doživjeli i preživjeli u periodu 1939-1945. Oni to rade sistematski, organizovano, detaljno i sa velikom ljubavi prema svojoj državi, svom narodu, svojoj vjeri. Mi se u tom kontekstu trebamo porediti sa Jevrejima, a ne nikako sa Palestincima.
Jedna od knjiga koju ste napisali bavi se holokaustom nad Jevrejima i genocidom nad Bošnjacima. Kakve su bile reakcije kod Jevreja?
- Pozitivne. Promocija prvog izdanja spomenute knjige održana je 27. januara 2007. u sjedištu Jevrejske zajednice u Sarajevu, a pod pokroviteljstvom Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Knjiga "Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bošnjacima" uvrštena je u katalog Published by Oxford University Press in association with the United States Holocaust Memorial Museum. Pored toga, desetine izdavačkih kuća u zemlji i u inostranstvu, uključujući i američku izdavačku i knjižarsku kuću Tarmans Books, uvrstile su ovu knjigu u prodajni katalog, a knjiga je našla svoje mjesto i na Yale University Library.
Fra Ivan Šarčević je rekao nedavno za naš list da se pomalo plaši na koji način će Bošnjaci odgovoriti na svoj status žrtve u decenijama koje dolaze? Koliko su ovakve bojazni, po Vama, realne?
- U pravnom pogledu, kada su u pitanju zločini 1941-1945. i 1992-1995, Bošnjaci jesu žrtve. U Drugom svjetskom ratu Bošnjaci su odmah iza Jevreja po procentu stradanja (103.000 ili 8,1 posto). Za vrijeme agresije 1992-1995. Bošnjaci su također bili najveće žrtve. U svakom drugom pogledu Bošnjaci nisu žrtve, već pobjednici.
Na kraju želim i lično posvjedočiti da Bosna i Bošnjaci nisu nikada bolje stajali. Iz Olova sam došao u Sarajevo kao četrnaestogodišnji dječak 4. septembra 1971. I sjećam se dobro kako je Sarajevo tada izgledalo, a vidim dobro kako danas izgleda. Lično nisam žalio da Sarajevu i Bosni dam sve što imam i što mogu. Sarajevo i Bosna su mi istom mjerom uzvraćali. Ne žalim ni zbog čega. Danas sam realiziran čovjek i na privatnom i na društvenom planu. U braku sam trideset dvije godine, imam odgojenu djecu, unuke koji me vole.
Do sada sam objavio 13 knjiga (6 prevodi sa norveškog, a preostalih sedam su autorska djela). Knjiga "Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bošnjacima" doživjela je dva izdanja. Autor sam i 33 naučna rada i eseja objavljena na norveškom i bosanskom jeziku. Objavljena su mi dva radioromana i tri naučnoistraživačka projekta. Učesnik sam deset međunarodnih naučnih konferencija u inostranstvu, a učestvovao sam i na 18 naučnih konferencija, okruglih stolova i simpozija u zemlji posvećenih zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Bio sam recenzent za 10 objavljenih knjiga, a za četiri knjige urednik. Promovirao sam 22 knjige. Učestvovao sam u 25 TV i radio emisije, dao sam 16 intervjua printanim medijima i sedam izjava različitim TV kućama, održao 19 predavanja iz oblasti genocida i holokausta, učestvovao u radu devet organizacionih odbora.
Na kraju, hvala Oslobođenju koje me je podsjetilo na djetinjstvo u Olovu kada sam '60-ih godina prošlog stoljeća svako jutro odlazio do jedine trafike u čaršiji da kupim Oslobođenje Hatidža-hanumi koja je držala bosansku kafanu u blizini željezničke stanice. Uvijek mi je davala malo više novaca da sebi mogu kupiti sladoled. U psihološkom smislu sladoled podsjeća na ljeto, na radost, na optimizam, da u tuđim snovima ne tražimo pribježište, nego da sanjamo svoje snove. Jedan od tih lijepih mojih snova je i ovaj intervju za Oslobođenje.
Intervju se može pročitati u dnevnom listu Oslobođenje, 04. januar 2015. i na web portalu Oslobođenja: http://www.oslobodjenje.ba/intervju/dr-rasim-muratovic-dedijer-je-napisao-knjigu-genocid-nad-muslimanima-pomocu-oglasa-u-oslobodjenju
AKADEMIK ABDULAH SIDRAN POSJETIO INSTITUT
23. decembar 2014.
Dana 23. decembra 2014. godine slavni bosanskohercegovački pisac, scenarist i akademik, Abdulah Sidran, u pratnji kćerke, Mirande Sidran-Kamišalić, posjetio je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Tom prilikom razgovarali su s direktorom Instituta dr. Rasimom Muratovićem.
Akademik Sidran se interesirao za rad i projekte Instituta, te se istakla obostrana želja za saradnjom.
ODRŽAN OKRUGLI STO “DRŽAVNOPRAVNA ISTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1945.-2025”.
15. decembar 2014.
Dana 13. decembra 2014. godine, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Rasim Muratović, učestvovao je u radu Okruglog stola “DRŽAVNOPRAVNA ISTINA BOSNE I HERCEGOVINE 1945.-2025”.
Povodom 80 godina života i rada u struci, nauci i obrazovanju akademika profesora emeritusa Omera Ibrahimagića, a u organizaciji Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Na pomenutom Okruglom stolu dr. Rasim Muratović imao je izlaganje na temu: “Profesor Omer Ibrahimagić uzor mladima – sociološki diskurs”.
OBILJEŽAVANJE 20 GODINA GENOCIDA U SREBRENICI U MUZEJIMA HOLOKAUSTA U SVIJETU
15. decembar 2014.
U julu 2015. godine navršava se 20 godina od genocida u Srebrenici, sigurnoj zoni UN-a.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu će ovu godišnjicu obilježiti nizom aktivnosti. Jedan od projekata je i obilježavanja 20 godina genocida u Srebrenici u muzejima Holokausta širom svijeta. Planirano je da se u velikom broju ovih muzeja u svijetu postavi prigodna multimedijalna izložba, kao i da se organizuje predavanje uposlenika Instituta i preživjelih žrtava genocida u Srebrenici.
Vođa projekta je dr. Eli Tauber, a saradanici na projektu su Hasan Nuhanović, mr. Meldijana Arnaut Haseljić, Mr. Sabina Subašić-Galijatović, mr. Ermin Kuka, mr. Merima Omeragić i Ilvana Salić.
Šemsudin Gegić, autor serijala Oral B&History: Priče koje diraju u srce
15. decembar 2014.
Šemsudin Gegić, autor serijala Oral B&History dao je intervju za dnevni list Oslobođenje koji prenosimo u cjelosti.
Priznati bosanskohercegovački filmski i teatarski reditelj pristupio je realizaciji projekta koji pred publiku donosi istinite priče civilnih žrtava rata, a u isto vrijeme dovršava i nastavak filma o Alenu Muhiću "Stupica Nevidljivog djeteta"
Šta je to projekat Oral B&History i zašto je on značajan?
- Poznati smo po bogatstvu usmenog pripovijedanja i svjedočenja onome što nam se kroz historiju događalo. Postoji izreka da historiju pišu pobjednici, ali kada govorim iz profesije kojom se bavim, znači filmom-videom, onda je usmeni izričaj u kameru i mikrofon nenadmašan i njemu se bez pogovora vjeruje. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i njegov direktor dr. Rasim Muratović su prepoznali značaj bilježenja-snimanja projekta dokumentarističkog svjedočenja u filmskoj formi o zločinima počinjenim nad civilnim stanovništvom istočne Bosne tokom ratova u periodu 1941-1945. i 1992-1995. Značajno je da se u arhivu jedne naučne ustanove kakva je Institut na jednom mjestu, zarad bolje budućnosti, uvijek može pronaći i pogledati/preslušati svjedočenje onih koji su preživjeli zločin počinjen nad njima, a o tome su progovorili prije nego su prirodnom smrću otišli za svojim najdražim - pogubljenim rukom i voljom zločinaca.
Kakav je koncept pomenutog projekta?
- Projekat Oral B&History se u produkciji Filmskog i audio-video centra Instituta snima u deset kratkih dokumentarnih filmova. Ti filmovi, čiji sadržaj čine po dvije priče i u kojima se pojavljuju i koje svojim svakodnevnim govorom formiraju obični ljudi javno iznoseći svoja iskustva i svjedočenja, nisu ni sudska presuda ni kakva naručena studija. Benignost dokumentarnog filma - zapisa je očita, a istovremeno njegova komponenta istinitosti je za počinioce zlodjela uznemirujuća i za javnost opominjuća. Do sada smo na području Bratunca, Žepe, Goražda, Foče, Višegrada i Rudog snimili na desetine potresnih svjedočenja koja će biti sadržajem, za početak, ovih deset kratkih dokumentaraca na kojima su uz filmsku ekipu - snimatelj Samir Neimarlija, majstor tona Mirsad Tukić, montažer Damir Pirić, organizator Amar Mehmedinović aktivno i značajno sudjelovali uposlenici i istraživači Instituta Fuad Jašarević, Elvira Toković, Ermin Kuka, Jasmina Zagorica, Muamer Džananović, Almir Grabovica i Sead Muhić.
Ogroman interes za projekat
Do kada će trajati snimanje?
- Ugovorno sam obavezan do kraja juna naredne godine završiti montažu svih deset filmova i predati ih produkciji na raspolaganje i distribuciju.
Da li će serijal biti publici predstavljen cjelovito ili po epizodama i kako uopšte je planirano predstavljanje publici?
- Već postoji ogroman interes za ovaj filmski projekat, a na Institutu kao producentu je da odluči na koji način ga predstaviti publici. Iz ličnog dugogodišnjeg iskustva ću im ukazati na adekvatne medije i prezentirati prikazivačke forme. Jedno sam već sada siguran - publika će itekako i uistinu imati šta vidjeti i čuti. Vjerujući da smo tematski na pravoj adresi, produkcija i ja kao scenarista i reditelj smo odlučili nastaviti snimanje dok prva sezona bude u procesu prikazivanja.
Pažnju javnosti je privukla i priča o momku iz Goražda o kojem ste već ranije snimili film. Kakva je njegova životna priča?
- Dokumentarno-igrani film radnog naslova "Stupica Nevidljivog djeteta" je film u kojemu se sreće dokumentarističko i umjetničko. Nevidljivo dijete je termin kojim se u svijetu služe istraživači, naučnici i novinari kada govore o djeci koju su rodile i ostavile u ratu silovane majke, a naš junak, u punom smislu te riječi, Alen Muhić iz Goražda je tipičan predstavnik djece rata koja, najčešće bez da znaju svoj rodni identitet, žive tu među nama i sa nama. Prije deset godina, kada je taj, sada izuzetan mladić, kao dječak slučajno saznao da je usvojeno dijete, snimio sam film o njemu "Dječak iz ratnog filma". Zbog spinovanih priča i zlonamjernih napada tada na mene od pojedinaca i kojekakvih udruga (kasnije okušanih pretplatnika na ekranizaciju takvih tema) kojima je trebalo stvoriti privid moje zloupotrebe dječakove priče, nijedna televizijska stanica u BiH ga nije željela prikazati u svom programu. Ali jesu brojni renomirani i prestižni filmski festivali: od SFF-a, preko Tribeca Film Festivala u New Yorku, do Golden Art Amphore u Sofiji, gdje je film ovjenčan sa Grand Prix Zlatna Art Amphora za najbolji film. I najznačajnije TV kuće u svijetu, kao što su CNN, Channel 4, NBC… o filmu su prikazale višeminutne reportaže i pozitivne osvrte. Pet doktorata, među kojima je najpoznatiji Amerikanke dr. Charli Carpenter, koja je, istražujući priču o Alenu Muhiću, razotkrila kvazikolegijalnu urotu protiv mene - reditelja i filma, naučno ustvrdivši i spoznavši po Alenovom priznanju da je film koji smo tada snimili jedini pomogao dječaku u procesu psihološkog razvoja njegovog identiteta.
Zadnja klapa
Kako je uopšte došlo do saradnje sa Alenom?
- Upoznao sam Alenovu biološku majku koja je, nakon što ga je rodila i ostavila u goraždanskoj ratnoj bolnici, došla tada u ratno Sarajevo da traži pomoći svojoj ranjenoj duši. Odmah nakon rata sam upoznao i Alena i dobre ljude koji su ga usvojili. Njegovoj biološkoj majci je u ratu trebala pomoć, a njemu te 2004. godine kada me je zamolio da, u produkciji Flash production, on i ja u koautorstvu snimimo film o njemu. Što smo na opšte i naše zadovoljstvo i uspjeli.
Da li ste imali u planu realizaciju ovog, svojevrsnog nastavka njegove životne priče, kada ste pristupili projektu?
- Nakon što nas je naš prvi film proslavio u svijetu, dogovorili smo da, ako ne prestanu provokacije i prozivanja da je četničko kopile ili osjeti želju i potrebu da upozna svoje biološke roditelje, snimimo novi film. Znao sam da će se to dogoditi i deset godina sam, očekujući Alenov poziv, radio na pripremi novog filma: od istraživanja, prikupljanja relevantnih dokumenata u vezi sa sudskim procesom koji se vodio protiv njegovog biološkog oca započetog godinu nakon premijere našeg filma na Sarajevo Film Festivalu, pa sve do izrade scenarija i knjige snimanja.
Do kojeg stadija je odmaklo snimanje?
- Već su prošle tri sedmice kako smo u Goraždu snimili prve scene našeg novog filma. U četvrtak i petak (jučer i danas, op. a.) ekipa se vraća u Goražde - Alenov rodni grad kada snimamo posljednje kadrove i udaramo zadnju klapu prvog - dokumentarnog dijela filma u kojemu je, uz Alena i brojne naturščike, izuzetnu ulogu ostvario mladi i talentovani bosanskohercegovački i hrvatski glumac Armin Omerović. Svi smo presretni zbog toga i iz perioda snimanja nosimo iskustvo dramatičnih preokreta i silinu emocija koje su se dogodile, a koje će, tokom prikazivanja, uvjeren sam, pronaći svoju publiku.
Riječ je o ne baš čestoj doku-igranoj formi, možete li pojasniti kakvo iskustvo to donosi gledaocima?
- Cijelu moju profesionalnu filmsku karijeru obilježili su filmovi i TV filmovi koje sam snimao u dokumentarno-igranoj formi. I uvijek isto odgovarao na ovakvo i slična pitanja: dokumentom oplemenjujem igranu komponentu filma, a igrom (glumom) se služim kao najpodatnijim sredstvom isporuke emocije u publiku.
Pripreme za novi teatarski projekat
Kakva je festivalska i prikazivačka budućnost filma "Stupica Nevidljivog djeteta"?
- Zanimljivo je i ugodno, prije nego smo i završili snimanje filma, primati pozive sa međunarodnih filmskih festivala da naš film ima premijeru u njihovim izdanjima naredne godine. Očito je da je kvalitet dokumentarca o Alenu Muhiću iz 2004. godine ostavio dubok trag u filmskoj produkciji i kod festivalske publike. A on je već godinama, uz moj drugi film "Ambasadori uče jezike", uvršten i u Evropski institut filma u Pragu.
Šta je sa Vašim teatarskim obavezama u Italiji, da li paralelno radite ili je pozorište na čekanju dok se privede kraju ovaj projekat u BiH?
- Nakon fantastičnog uspjeha koji smo postigli i još postižemo sa našom predstavom "360 stepeni bijesa" u produkciji i izvedbi glumačkog ansambla milanskog Intimo Teatro Internazionale, a dok ja snimam film o Alenu Muhiću, moji prvi i stalni saradnici: kćerka i profesorica filmskog scenarija Emina Gegić, primabalerina Teatro Scala Milano Mary Garret, književnica i glumica Elena Mearini, kompozitori Massimo Garritano i Simone Sotgia, te koreograf evropske reputacije Michele Villanova vrijedno i kreativno rade na pripremi tekstualno-muzičko-plesnog predloška naše nove predstave "Istina o debelim kravama", čija se premijera u mojoj režiji očekuje polovinom naredne godine. Kao i do sada, nakon režije ovako teških filmskih tema, koje me dok ih snimam dovedu u bestežinsko stanje, moje kreativno utočište je teatar.
Intervju se može pročitati u dnevnom listu Oslobođenje, 12. decembar 2014. i na web portalu Oslobođenja: http://www.oslobodjenje.ba/kun/price-koje-diraju-u-srce
MR. MUAMER DŽANANOVIĆ: DUG PREMA UBIJENIM I PREŽIVJELIM
10. decembar 2014.
Mr. Muamer Džananović, stručni saradnik na Institutu za istraživanje zločina dao je intervju za dnevni list Oslobođenje koji prenosimo u cjelosti.
Mr. Muamer Džananović, stručni saradnik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, posljednjih nekoliko godina posvetio se istraživanju zločina počinjenih u toku opsade nad civilima Goražda.
Prema njegovim riječima, prvi razlog i povod da se počne baviti ovim poslom je profesionalan, jer je zaposlen na Institutu, a drugi je lični, jer je rođen u Goraždu.
Vrijednost podataka
- Kada se zna da su u Goraždu tokom opsade od proljeća 1992. do kraja 1995. nad civilima, civilnim stanovništvom i civilnim objektima, u kojima su civili tražili spas, izvršeni brojni oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, jasno je da ne treba dodatno objašnjavati razloge interesovanja za ovu temu. Uz to, među žrtvama barbarske opsade Goražda su i moji rođaci, prijatelji, poznanici, objašnjava ovaj mladić koji je došao do vrlo vrijednih podataka. Naime, prema njegovim riječima, predmet njegovog, naučno-empirijskog, istraživanja su zločini počinjeni nad društveno najosjetljivijom populacijom, odnosno djecom.
Pored masovnih i pojedinačnih ubistava, djeca su ranjavana, nanošene su im teške psihičke posljedice koje su prisutne i danas, mnoga su raseljena, izbjegla, potpuno im je promijenjena životna okolina.
- Sudbina im se krojila na okolnim brdima, te im je uskraćivano sve što im je moralo biti omogućeno, istakao je Džananović.
Dio istraživanja već je predstavljen u formi magistarskog rada, koji je odbranjen 15. jula ove godine na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Nažalost, u periodu opsade artiljerijsko-pješadijskim naoružanjem (uključujući snajpersko djelovanje) ubijeno je i ranjeno oko 550 djece, čiji identiteti su utvrđeni do danas.
- U ovakvim istraživanjima potrebno je uložiti izuzetan napor da bi se došlo do cilja, odnosno istine. Javljaju se veliki problemi, prošlo je dvadesetak godina od počinjenih zločina, mnogi relevantni izvori ili su potpuno ili djelimično, na različite načine nestali, a mnogi svjedoci događaja umrli ili se raselili, odnosno izbjegli. Imao sam izuzetnu saradnju sa direktorima i uposlenicima brojnih ustanova, čije je sjedište u Goraždu, a koje više ili manje imaju dodirnih tačaka sa predmetom mog istraživanja i bez čije pomoći ne bi bilo moguće realizirati ovo istraživanje i ovim putem im još jednom zahvaljujem, naglašava Džananović i dodaje kako je vrlo često za potrebe ovog istraživanja razgovarao i sa bratom ili sestrom ubijenog djeteta.
Danas, i poslije 20-ak godina od tragedije, članovi porodica teško podnose razgovor o zločinu koji je počinjen i često su istraživača upućivali na neki drugi empirijski izvor.
- Bol koju oni osjećaju vjerovatno samo oni potpuno razumiju, ali nama preostaje da ne dozvolimo da sjećanje i uspomene na njihove najmilije ostanu samo njima, već je potrebno da ostavimo spomen na sve žrtve koje su nevino stradale kao žrtve velikosrpske ideologije, politike i prakse, te na taj način opomenemo generacije koje će doći poslije njih i nas. Genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava su empirijske pojave, zapravo najsloženije empirijske pojave u društvu, kojima se veoma teško baviti. S jedne strane su žrtve koje iz raznih, ličnih i razumljivih, razloga sve manje govore o pretrpljenim zločinima. S druge su oni koji trebaju da se bave ili oni koji imaju želju da se bave ovom empirijskom pojavom, a oni nailaze na društvo koje ne prepoznaje značaj i potrebu za ovakvim istraživanjima. Ovakva i slična istraživanja zahtijevaju dugoročna naučna istraživanja, adekvatna finansijska sredstva, uključivanje više saradnika, naučnika i istraživača, kaže Džananović, koji se posvetio i pisanju knjige o ovoj temi.
Uloga UN-a
Knjiga će sadržavati identitete ubijene djece, a bit će, ako ne jedina, onda sigurno jedna od rijetkih u kojoj će javnosti biti prezentirani identiteti ranjenih žrtava.
- U knjizi će, između ostalog, biti elaborirana uloga međunarodnih organizacija zbog čije nemarnosti je stradao veliki broj djece. Ova knjiga će, između ostalog, dokazati zašto je Goražde bilo nesigurna zona Ujedinjenih nacija. Prezentirat će se i nekoliko neobjavljenih naredbi Vojske Republike Srpske, kojim će se javnost upoznati sa njihovim istinskim i krajnjim namjerama, istakao je Džananović.
Bez odgovornosti i odgovornih
- Nažalost, do danas niko nije odgovarao za počinjene zločine. Pred Sudom BiH u toku je proces protiv Dragana Šekarića, kojeg Tužilaštvo BiH tereti da je počinio zločin protiv čovječnosti nad civilnim nesrpskim stanovništvom na području Goražda i Višegrada, uključujući i zločine počinjene u selu Lozje 22. maja 1992, kada su ubijene i ranjene desetine civila, a među njima je ubijena i Advira Šahman, rođena 1980. To je jedini proces koji se vodi za zločine počinjene u Goraždu tokom opsade. Jedna od društvenih opravdanosti ovog istraživanja ogleda se i u naučnim argumentima da se pokrenu odgovarajuće akcije sankcionisanja zločina, objašnjava autor.
Tužni primjeri
- Ovim istraživanjem je dokazano da je skoro svaki drugi dan tokom opsade u prosjeku ubijeno ili ranjeno jedno dijete. Tokom opsade 14 puta je počinjeno masovno ubistvo djece, odnosno gelerima iste granate je ubijeno najmanje dvoje djece. Tako su npr. 18. augusta 1992. ubijeni brat i sestra Emina (1987) i Alija (1985) Kanlić kojem je smrt konstatovana dan poslije, te Emina Turković (1987). Sedmog septembra 1992. ubijeni su brat i sestra Irma (1990) i Alen (1986) Džomba i Amela Odobašić (1986). 21. septembra 1993. gelerima iste granate ubijeno je troje djece koja su, kada se saberu njihove godine, skupa imala sedam godina i tri mjeseca. U tom zločinu ubijeni su braća Edvin (1990) i Eldin Došlo (1992) i Jasmina Herak (1991). Djeci koja su preživjela opsadu ostale su trajne posljedice. Npr. Emina Dizdarević je teško ranjena 20. aprila 1994. i ostala je bez oka. Gelerima iste granate je ubijeno deset civila među kojima i Eminin brat Nermin (1987) i majka Sadeta. Otac Hajrudin je poginuo 1992. godine.
Intervju se može pročitati u dnevnom listu Oslobođenje, 09. decembar 2014. i na web portalu Oslobođenja: http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/mr-muamer-dzananovic-strucni-saradnik-na-institutu-za-istrazivanje-zlocina-dug-prema-ubijenim-i-prezivjelim-
ODRŽAN PRVI SASTANAK ORGANIZACIONOG ODBORA ZA OBILJEŽAVANJE 20. GODIŠNJICE GENOCIDA U SREBRENICI
3. decembar 2014.
Dana 03. decembra 2014. godine u Memorijalnom centru u Potočarima održao se prvi inicijalni sastanak Organizacionog odbora za obilježavanje 20. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica.
Tim povodom konstituisan je Organizacioni odbor za obilježavanje 11. jula 1995. čiji član je i Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Za predsjednika Organizacionog odbora izabran je Ćamil Duraković, načelnik općine Srebrenica, a za podpredsjednike izabrani su Vahid efendija Fazlović, muftija tuzlanski i Sadik Ahmetović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Potočari.
Ispred Instituta sastanku je prisustvovao mr. Muamer Džananović, stručni saradnik.
Dr. Rasim Muratović posjetio Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka
3. decembar 2014.
Dana 3.12.2014. godine dr. Rasim Muratović direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunardonog prava Univerziteta u Sarajevu, posjetio je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka. Tom prilikom dr. Muratović je razgovarao s direktoricom Instituta dr. Dževadom Šuško o budućoj saradnji ove dvije Institucije, te u svojoj posjeti izrazio zadovoljstvo i punu podršku radu Instituta.
ERICH RATHFELDER POSJETIO INSTITUT
27. novembar 2014.
Dana 27. 11. 2014. godine, Institut je posjetio istaknuti novinar i autor više knjiga o historiji Balkana, gospodin ERICH RATHFELDER. Sa gospodinom Rathfeldera razgovarao je direktor Instituta dr. Rasim Muratović, gdje je izražena podrška dosadašnjem radu uz izlaganje i upoznavanje sa budućim projektima Instituta. Direktor Instituta dr. Rasim Muratović i gospodin Rathfelder su došli do konkretnih prijedloga za pripremu obilježavanja 20 godina od genocida u sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija Srebrenica, jula 1995. god., kao i načina za buduću saradnju. Dr. Rasim Muratović i gospodin Erich Rathfelder su istakli kako su zadovoljni sastankom i prijedlozima, te kako će nastojati iste sprovesti u djelo.
Gospodin Rathfelder bio je prisutan na prostorima bivše Jugoslavije još u vrijeme samih početaka njenog raspada, te je i sam primjetio i konstatovao da se sprema rat. Autor je brojnih djela među kojima i „Sarajevo na raskršču: 10 godina nakon rata“ i „Bosna u fokusu: drugi politički izazov Christiana Schwarz – Schillinga“.
Podsjećamo sve na termin prikazivanja filma dokumentarnog sadržaja, koji se bavi pitanjem genocida u Prijedoru „The Land is Hard and the Sky is High“ /„Zemlja tvrda, a nebo visoko“ na BHT-u 28.11.2014. u 21:30 sati.
KONKURS ZA IZBOR U ISTRAŽIVAČKO ZVANJE
27. novembar 2014.
UNIVERZITET U SARAJEVU
Institut za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava
S A R A J E V O
Na osnovu člana 36. Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti (“Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04) i člana 93. Statuta Univerziteta u Sarajevu, Vijeće Instituta raspisuje
Raspisuje se konkurs za izboru u više zvanje:
1. Viši stručni saradnik
- Magistar politologije 1 izvršilac
Pored općih uvjeta predviđenih Zakonom o visokom obrazovanju, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Pravilima Instituta, kandidati trebaju da ispunjavaju i dodatne kriterije.
Dodatni kriteriji su:
- da je magistar politologije ili završen stepen drugog ciklusa studija politologije, usmjerenje sigurnosne i mirovne studije;
- poznavanje jednog stranog jezika;
- poznavanje rada na računaru;
- da je učestvovao u istraživanjima iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti sljedeću ovjerenu dokumentaciju:
- dokaz o završenom prvom i drugom ciklusu studija;
- biografiju sa dokazima o učešću u istraživanjima, posebno iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
- dokaz o poznavanju jednog stranog jezika;
- dokaz o poznavanju rada na računaru;
- uvjerenje o državljanstvu.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.
Prijave slati na adresu: Halida Nazečića br. 4, Sarajevo sa naznakom “Za Konkurs“.
Dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik
AMBASADOR REPUBLIKE AUSTRIJE POSJETIO INSTITUT
26. novembar 2014.
U ponedjeljak, 24. novembra 2014. godine Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu posjetio je Njegova ekselencija Martin Pammer, ambasador Republike Austrije u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom ambasador Pammer je razgovarao sa direktorom Instituta dr. Rasimom Muratovićem. U razgovoru se posebno fokusiralo na mogućnost suradnje Instituta sa srodnim institucijama iz oblasti istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava u Republici Austriji.
ČLANOVI UDRUŽENJA I INSTITUCIJA KOJE SE BAVE GENOCIDOM U SREBRENICI POSJETILI INSTITUT
21. novembar 2014.
Sastanku su, pored dr. Muratovića prisustvovali i Amor Mašović, član kolegija direktora Instituta za nestale BiH, Mersed Smajlović, direktor Memorijalnog centra Potočari, Munira Subašić, predsjednica udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, Sabaheta Fejzić, članica udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”, Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH, Hatidža Mehmedović, predsjednica udruženja “Srebreničke majke”, Ermin Hadžimusić, zamjenik predsjednika “Udruženja žrtava i svjedoka genocida”, Šuhra Sinanović, predsjednikca “Udruženja žena Podrinja” i Hajra Ćatić, predsjednica udruženja “Žene Srebrenice”. Na sastanku se, između ostalog, razgovaralo o organizaciji obilježavanja 20 godina genocida u Srebrenici, sigurnoj zoni UN-a, te ostalim mogućnostima suradnje.
KONKURS ZA IZBOR U ISTRAŽIVAČKO ZVANJE
14. novembar 2014.
UNIVERZITET U SARAJEVU
Institut za istraživanje zločina protiv
čovječnosti i međunarodnog prava
S A R A J E V O
Na osnovu člana 36. Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti (“Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04) i člana 93. Statuta Univerziteta u Sarajevu, Vijeće Instituta raspisuje
Raspisuje se konkurs za izboru u više zvanje:
1. Viši stručni saradnik
- Magistar sociologije 1 izvršilac
Pored općih uvjeta predviđenih Zakonom o visokom obrazovanju, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Pravilima Instituta, kandidati trebaju da ispunjavaju i dodatne kriterije.
Dodatni kriteriji su:
- da je magistar sociologije ili završen stepen drugog ciklusa studija sociologije, usmjerenje porodica i društvo;
- poznavanje jednog stranog jezika;
- poznavanje rada na računaru;
- da je učestvovao u istraživanjima iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
Kandidati su dužni uz prijavu dostaviti sljedeću ovjerenu dokumentaciju:
- dokaz o završenom prvom i drugom ciklusu studija;
- biografiju sa dokazima o učešću u istraživanjima, posebno iz oblasti zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava;
- dokaz o poznavanju jednog stranog jezika;
- dokaz o poznavanju rada na računaru;
- uvjerenje o državljanstvu.
Primljeni kandidati zasnivaju radni odnos u skladu sa odlukom o izboru u istraživačko zvanje.
Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.
Prijave slati na adresu: Halida Nazečića br. 4, Sarajevo sa naznakom “Za Konkurs“.
Dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
10. novembar 2014.
Direktor Instituta dr. Rasim Muratović u razgovoru sa generalnim konzulom Bosne i Hercegovine u Istanbulu gospodinom Hrvojem KantomU periodu između 4. i 7. novembra 2014. godine, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, dr. Rasim Muratović učestvovao je u radu Trećeg kongresa Balkanske Federacije, koji je održan u Istanbulu. Tema Kongresa je bila “Balkanske migracije”, a organizator Kongresa bio je Istanbul University 1453 i Balkanska Federacija. Dr. Rasim Muratović je imao izlaganje na temu “Genocid i migracije u Bosni i Hercegovini na kraju XX stoljeća”.
U toku trajanja Kongresa direktor Instituta dr. Rasim Muratović predstavio je opis pet projekata Instituta predsjedniku Balkanske Federacije Ayhanu Bölukbasi. S tim u vezi dogovoreno je potpisivanje sporazuma o međusobnoj saradnji.
U pauzi Kongresa, direktor Instituta dr. Rasim Muratović posjetio je Generalni Konzulat Bosne i Hercegovine u Istanbulu, gdje se zadržao u kraćem i prijateljskom razgovoru sa generalnim konzulom Bosne i Hercegovine u Istanbulu gospodinom Hrvojem Kantom.
Na kraju rada Trećeg Balkanskog Kongresa dr. Muratović je dobio priznanje za poseban doprinos samom Kongresu.
Direktor Instituta dr. Rasim Muratović u prostorijama Generalnog Konzulata Bosne i Hercegovine u Istanbulu sa generalnim konzulom Bosne i Hercegovine gospodinom Hrvojem KantomPOČELO SNIMANJE SERIJALA "Oral B&History"
27. novembar 2014.
U selu Jarovići kod Goražda snimljeno je prvo svjedočenje iz serijala "Oral B&History" Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Podsjetimo, serijal će činiti deset kratkih dokumentarnih filmova posvećenih zločinima nad civilima u drugom svjetskom ratu i tokom agresije na BiH, a prvu sezonu ekipa predvođena bh režiserom Šemsudinom Gegićem snima u istočnoj Bosni.
Na pripremi serijala "B&History" rade saradnici na produkciji i scenariju, te istraživači Instituta Fuad Jašarević, Elvira Toković, Ermin Kuka, Muamer Džananović, Sead Muhić, Almir Grabovica i Jasmina Zagorica.
AMBASADOR ITALIJE U BOSNI I HERCEGOVINI POSJETIO INSTITUT
23. oktobar 2014.
Tom prilikom ambasador Ruggerio Corrias je razgovarao sa direktorom Instituta dr. Rasimom Muratovićem. U razgovoru se posebno fokusiralo na mogućnost korištenja evropskih fondova koji daju finansijsku potporu različitim projektima iz oblasti istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava.
FLORENCE HARTMANN U POSJETI INSTITUTU
22. oktobar 2014.
Na današnjem sastanku se, između ostalog, razgovaralo o organizaciji obilježavanja 20 godina genocida u Srebrenici, sigurnoj zoni UN-a., te ostalim mogućnostima suradnje.
Florence Hartmann, francuska novinarka i književnica, je od 2000. do 2006. obavljala funkciju glasnogovornice i savjetnice za Balkan glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu. Njene knjige “Milošević – dijagonala luđaka”, te “Mir i kazna” bile su iznimno zapažene kako u Evropi tako i svijetu.
SAOPŠTENJE ZA JAVNOST
20. oktobar 2014.
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, u sklopu svog Filmskog i audio-video centra, počinje sa snimanjem dokumentarnog serijala “Oral B&History”. Ovaj filmski projekat, sastavljen od deset kratkih dokumentarnih filmova, ima za cilj da javnost upozna sa počinjenim zločinima nad civilnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu, kao i u protekloj agresiji 1992.-1995. Svaki od dokumentarnih filmova će da sadržava po tri svjedočenja, uključujući i svu potrebnu dokumentaciju koja je relevantna za teme koje se obrađuju. Prva sezona serijala bit će snimana na području Istočne Bosne.
“Ne odustajući od dosadašnjeg načina istraživanja zločina u smislu objavljivanja knjiga, studija, organizacije međunarodnih naučnih konferencija i sl. Institut se, u skladu sa svjetskim trendovima, odlučio i za multimedijalnu prezentaciju rezultata istraživanja u filmskoj i audio - video formi”, istakao je dr. Rasim Muratović, direktor Instituta.
Za ovaj projekat Institut je angažovao istaknutog bosanskohercegovačkog reditelja Šemsudina Gegića, koji je za svoja filmska i dramska djela dobio brojne međunarodne nagrade, te se više od svih drugih kolega u regionu bavi ovom tematikom već tri decenije.
“U mom filmskom opusu imam više od trideset dokumentarnih i igrano-dokumentarnih filmova, koji se bave tematikom, dramatikom i trakigom ljudi ovih prostora, tako da sam iskustveno našao ključ kako se, kao čovjek i profesionalac, suočiti sa enormnom tegobom svjedoka ličnih tragedija i gubitaka koje snimamo”, istakao je Šemsudin Gegić.
U sklopu ukupnih aktivnosti, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu u utorak, 21.10.2014, na Youtube kanal postavit će i dokumentarni film “Video vizit-karta Instituta”.
Press Instituta
DR. RASIM MURATOVIĆ: GENOCID JE POČINJEN U SVIM OKUPIRANIM MJESTIMA U BOSNI I HERCEGOVINI
30. septembar 2014.
http://novovrijeme.ba/dr-rasim-muratovic-genocid-je-pocinjen-u-svim-okupiranim-mjestima-u-bih/
AMBASADOR REPUBLIKE HRVATSKE U BOSNI I HERCEGOVINI IVAN DEL VECHIO U SLUŽBENOJ POSJETI INSTITUTU
10. septembar 2014.
AMBASADOR KRALJEVINE SAUDIJSKE ARABIJE U BOSNI I HERCEGOVINI EID BIN MOHAMMED ALTHAKAFI U SLUŽBENOJ POSJETI INSTITUTU
20.august 2014.
Ovom prigodom ambasador je posjetio i službene prostorije arhiva i biblioteke Instituta te obavio razgovor sa direktorom Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Rasimom Muratovićem.
Direktor Instituta dr. Muratović iskreno se zahvalio ambasadoru Althakafiju na posjeti, a sastanak je zaključen na obostrano zadovoljstvo i željom za nastavak saradnje.
PROFESOR PETTIGREW UPUTIO PISMO PREDSJEDNIKU HAŠKOG SUDA U POVODU 22. GODIŠNJICE GENOCIDA U VIŠEGRADU
20.august 2014.
Višegradu pismo predsjedniku Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
Theodoru Meronu u kojem izražava duboka zabrinutost u vezi sa suđenjem
Radovanu Karadžiću, s obzirom na to da je iz optužnice za genocid izuzeto osam općina među kojima je i Višegrad.
Pismo su potpisali predstavnici Američko-bosanskog instituta za istraživanje genocida i edukaciju iz Čikaga (BAGI), Instituta za istraživanje genocida Kanada (IGK), Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i drugih organizacija i udruženja iz BiH i dijaspore.
"Obrazloženje ovog izuzimanja koje je dobijeno od Tužilaštva, da se radi više o tehničkom razlogu smanjenja obima optužnice čime će se omogućiti “fer i efikasan” postupak suđenja, teško je prihvatiti, s obzirom na težinu zločina spaljivanja više od 70 živih civila, pretežno žena i djece, starih i iznemoglih osoba, u Pionirskoj ulici i Bikavcu i očigledne genocidne namjere izvršioca", ističe se u pismu, koje je iz Instituta BAGI dostavljeno Feni.
Podvlači se da na kontradiktornost ove odluke najbolje ukazuje pisanje sudije Patricka Robinsona o težini zlodjela i genocidne namjere izvršioca, u svom obrazloženju pravnosnažne presude Milanu Lukiću i Sredoju Lukiću od 20. jula 2009. u vezi sa zločinom počinjenim u Višegradu i Bikavcu.
Robinson je napisao, kako se podsjeća u pismu, da spaljivanja živih ljudi u Pionirskoj ulici i Bikavcu predstavljaju najgora neljudska djela koje jedna osoba može nanijeti drugima. Potpisnica pisma upozoravaju da će odsustvo osude za genocid u Prijedoru i odsustvo optužbe za genocid u Višegradu ohrabriti većinu bosanskih Srba u tim općinama da mogu poricati zločine koji su počinjeni i da mogu sprečavati komemoracije učinjenih zlodjela.
"U Prijedoru, naprimjer, preživjelima je zabranjeno da koriste termin "genocid" na javnim skupovima, a osim toga, zabranjeno je podizanje spomenika posvećenim žrtvama. U Višegradu su vlasti zaprijetile da će uništiti ili ukloniti spomenik žrtvama na privatnom muslimanskom groblju. Zatim, 23. januara 2014. vlasti su nasilno ušle u groblje i otklonile riječ "genocid" sa spomenika. Moglo bi se reći da je općina u kojoj dominiraju bosanski Srbi "precrtala" ili "izbrisala" termin "genocid" sa spomenika, na isti način kao što je Višegrad precrtan u "optužnici Tužilaštva". Namjera je bila različita a rezultat je isti", potcrtano je u pismu.
Profesor Pettigrew i drugi potpisnici pisma ukazuju također da su memorijali počiniocima zločina podignuti u Trnopolju (Prijedor) i Višegradu, a nedavno je, kako se navodi, podignuta spomen-ploča u čast Ratku Mladiću u brdima iznad Sarajeva.
U pismu se također daju i prijedlozi za očekivanu presudu Radovanu Karadžiću za genocid u kojoj bi se mogla ispraviti ova, ocjenjuje se, teško objašnjiva izuzimanja Višegrada i drugih općina.
"U slučaju da optužba Karadžiću preraste u osudu za genocid u tački 1 u navedenim općinama, imperativ je u interesu pravde da presuda Suda sadrži jasnu izjavu da se osuda za genocid koji se odnosi na grupu općina koje su ostale u optužnici, u svojoj suštini, i istini, odnosi i na čitavo područje "koje su bosanski Srbi proglasili svojom teritorijom”, navodi se u pismu, prenosi FENA.
Ovim putem u cjelosti prenosimo pismo dr. Davida Pettigrewa:
Poštovani predsjedniče Meron,
Ovim pismom izrazavam izuzetnu zabrinutost u vezi MKSJ suđenja gospodinu Radovanu Karadžiću, naročito u pogledu uklanjanja Višegrada i drugih općina iz optužnice.
Otprilike prije godinu dana, 11. jula 2013. Žalbeno vijeće je poništilo zaključke Pretresnog vijeća u oslobađajućoj presudi gospodinu Karadžiću za genocid u općinama navedenim u Tački 1 optužnice, i potvrdilo optužbe protiv gospodina Karadžića iz Tačke 1. [1] Žalbeno vijeće je konstatovalo da "izjave u zapisniku ... ukazuju na to da je Karadžić imao genocidnu namjeru. Na primjer, navodi se da je gospodin Karadžić rekao da mu je cilj bio da se riješi neprijatelja u našoj kući, Hrvata i Muslimana, i da ne želi biti u istoj državi sa njima [više] "i da će, ako počne rat u Bosni, Muslimani nestati i biti uništeni." [2]
Dakle, vraćanjem na prvobitnu optužbu po Tački 1, izgledalo je da će gospodin Karadžić biti tužen za zločin genocida počinjen u općinama kao što su Prijedor i Višegrad, i da, kroz pravni proces, postoji mogućnost presude za genocid po Tački 1.
Osim toga, vracanjem na Tacku 1. u kojoj se optuzuje za genocid je veoma značajno, jer, kao sto je sazeo u obrazloženju Presude Žalbenog vijeća , " u slučajevima koji se odnose na događaje u periodu od 31. marta 1992 do 31. decembra 1992, u nekim općinama Bosne i Hercegovine koje su “bosanski Srbi proglasili svojom teritorijom " [3] Drugim riječima, područje", koje su bosanski Srbi proglasili svojom teritorijom “ "nije ništa drugo nego teritorija koja je poznata kao" Republika Srpska. "Prema tome, u slučaju da se donese presuda za odgovornost za izvrseni zlocin genocida po Tački 1, to ce potvrditi da je genocid pocinjen ne samo u Srebrenici , i da se genocidna namjera gospodina Karadžića odnosila na citavu teritoriju Republike Srpske. Izuzetno važne implikacije ove presude bi potvrdile da je Republika Srpska genocidna tvorevina I da su njene teritorije osigurane genocidnim zločinima. [4]
Međutim – ono sto me zabrinjava - prema Odluci Pretresnog vijeća od 8. oktobra 2009. u vezi smanjenja obima optužnice u predmetu Karadžić, smanjenje je navodno dizajnirano kako bi se osiguralo da suđenje bude "fer i ekspeditivno," "Tužilaštvo je predložilo da se potpuno uklone osam općina u postupku izvođenja dokaza."[5] Općine koje su uklonjene iz optužnice su: Bosanski Petrovac, Kalinovik, Kotor Varoš, i Višegrad. Uklanjanje ovih općina iz optužnice je učinjeno povlačenjem linija preko njihovih naziva, odnosno "precrtano" je ime svake od odabranih općina.
U ovoj odluci Sud je naveo da je "isključenje dokaza koji se odnose na ova mjesta zločina ili incidenata ne znači da se sugeriše da su optužbe manjeg značaja od drugih." [6] Međutim, "precrtavanjem" Višegrada, i uklanjanjem općine iz optužnice izgleda da sami sebi direktno kontriraju odnosno vlastitoj predhodnoj odluci Suda u odnosu na zločine počinjene u njemu. U svom obrazloženju presude za Milana Lukića i Sredoja Lukića od 20. jula 2009. u vezi zločina počinjenim u Višegradu, sudija Robinson je izjavio:
"Spaljivanja zivih ljudi u Pionirskoj ulici [14 Juni 1992.] i Bikavcu [27. juni 1992.] predstavljaju najgora neljudska djela koje jedna osoba može nanijeti drugima. U svojoj predugoj, tužnoj i ogavnoj povijesti nehumanosti čovjeka prema čovjeku, spaljivanja živih ljudi u Pionirskoj ulici i na Bikavcu moraju se rangirati kao najgora zlodjela. Na kraju dvadesetog stoljeća, stoljeća u znaku rata i krvoprolića kolosalnih razmjera, ti strašni događaji ukazuju na bezosjećajnu okrutnost nasilnog spaljivanja živih ljudi, sa definisanim očitim predumišljajem i proračunatošću, koji potvrđuju brutalnost teranja ljudi kao stoke, u zamku uhvaćenih, zaključavanje žrtve u dvije kuće, i tako bespomoćne izložili paklu, onoj stepeni bola i patnje koju preživljavaju samo žrtve koje su spaljene žive. Ovakvom neizmjernom okrutnošću obezbeđivalo se i brisanje svih tragova pojedinačnih žrtava koje mogu povećati težinu ovakvim zločinima."[7]
Nakon pročitane izjave sudije Robinsona i nakon što sam bio očevidac ekshumacije posmrtnih ostataka žrtava iz Višegrada u ljeto 2010, kada sam u pratnji Bosanskog Instituta za nestale osobe i Međunarodne komisije za nestale osobe, u toku svog rada, ne bih nikad ni pomislio da je u interesu pravde da se iz optužnice ukloni Višegrad i zločini počinjeni u njemu.
U vašem nedavnom obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a, vi ste se osvrnuli na raspon očekivanja i implikacija koje imaju odluke MKSJ-a u na pravdu, mir i izmirenje.[8] Zapravo, vaša promišljena refleksija postavlja pitanje kakve poslijedice djelovanje Suda ( ili nedjelovanje ) mogu imati na određene percepcije. Čini se, zapravo, u ovom kontekstu, da će odsustvo osude za genocid u Prijedoru i odsustvo optužbe za genocid u Višegradu ohrabriti većinu bosanskih Srba u tim općinama da mogu poricati zločine koji su počinjeni i da mogu sprečavati komemoracije učinjenih zlodjela.
U Prijedoru, na primjer, preživjelima je zabranjeno da koriste termin "genocid" na javnim skupovima, a osim toga, zabranjeno je podizanje spomenika posvećenim žrtvama. U Višegradu, vlasti su zaprijetile da će uništiti ili ukloniti spomenik žrtvama na privatnom muslimanskom groblju. Zatim, 23. januara 2014, vlasti su nasilno ušle u groblje i otklonile riječ "genocid", sa spomenika. Moglo bi se reći da je općina u kojoj dominiraju bosanski Srbi "precrtala" ili "izbrisala" termin "genocid" sa spomenika, na isti način kao sto je Višegrad precrtan u "optužnici Tužilaštva". Namjera je bila različita, a rezultat je isti.
2006. lokalna uprava u Prijedoru je efikasno spriječila postavljanje spomen obilježja u "Bijelu kuću", zgradu koja je dio logora Omarska. 1. decembra 2005. ArcelorMittal, trenutni vlasnik kompleksa rudnika Omarska se zapravo složio da se instalira spomen obilježje i ponudili su finansijsku podršku, ali je uprava Prijedora pruzila otpor I spriječila njeno instaliranje.
U međuvremenu, ne bi trebalo da promakne našoj pažnji da su memorijali počiniocima zločina podignuti u Trnopolju (Prijedor), i Višegradu, a nedavno je podignuta spomen-ploča u čast zapovjednika Ratka Mladića, u brdima iznad Sarajeva.
Stoga, u slučaju da optužba gospodina Karadžića preraste u osudu za genocid u Tački 1 u navedenim općinama, imperativ je, u interesu pravde, da presuda Suda sadrži jasnu izjavu da se osuda za genocid koji se odnosi na grupu odabranih općina (općine koje su ostale u optužnici), u svojoj suštini, i istini, ta presuda za genocid po Tacki 1 za genocidnu namjeru odnosi i na čitavo područje", koje su bosanski Srbi proglasili svojom teritorijom.”
Ako se takva izjava uključi u presudu Suda, onda će one općine koje su samovoljno uklonjene iz optužnice biti opet upisane u esencijalni obim osude, čin uključivanja bi ispoštovao i odnosio bi se na sveobuhvatno stradanje do kojeg je došlo u čitavoj Republici Srpskoj kao rezultat genocidne namjere sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduhvata njenih osnivača.
Hvala vam na razmatranju.
S poštovanjem,
David Pettigrew, PhD
Profesor Filozofskog, Southern Connecticut State University,
Upravni odbor, Yale University genocida Studies Program,
Međunarodni tim stručnjaka Instituta za istraživanje genocida, Kanada,
Član Odbora, Bosanski American instituta za genocid i obrazovanje, Chicago, IL, USA
Uz odobrenje:
Sanja Seferović-Drnovšek, J.D., M.Ed., predsjednica Bosansko-američki instituta za genocid i obrazovanje (BAGI) i član, Illinois Komisije za holokaust i genocid;
Prof. Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada;
Prof. dr. Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu;
Satko Mujagić, Udruženje za žrtve i svjedoke genocida; zatočenik logora Omarska i Manjača koncentracionim logorima;
Ajla Delkić, izvršni direktor Savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu u Washingtonu;
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženje Žena-žrtava rata;
Selena Seferović, direktor Bosanske biblioteke - Chicago;
Prof. dr. Senadin Lavić, predsjednik Bošnjačke zajednice kuluture, "Preporod";
Hamdija Čustović, predsjednik Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA);
Dr. Hariz Halilović, viši predavač, Ured potpredsjednika Provosti (učenja i podučavanja), Monash University, Victoria, Australija;
Anes Džunuzović, Udruženje "Mladi Muslimani",
Mr. sc. Sedad Bešlija, Aktivna bošnjačka mreža
Bilješke
1. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Presuda Sažetak, Karadžić (IT-9S-SI18-AR98bis.l), Žalbeno vijeće, 11 jul 2013, pristupljeno 27. juni 2014. Http://www.icty.org/ x/cases/karadzic/acjug/en/130711_judgement_summary_rule98bis.pdf
2. Ibid. Presuda Sažetak nastavlja: "Dokazi u zapisniku također ukazuje na to da su drugi visoko rangirani članovi rukovodstva bosanskih Srba, bili navodno pripadnici udruženog zločinačkog poduhvata [udruženog zločinačkog poduhvata], imali genocidnu namjeru. Na primjer, u raspravi bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, navodi se Ratko Mladić ("Mladić"), komandant Vojske Glavnog štaba Republike Srpske, da je rekao dag a nije briga ako ce u potpunosti nestati' ".
3. Ibid.,autorov komentar.
4. Kada se odnosi na ciljeve sveobuhvatnog zajedničkog zločinačkog poduzeća, u kojem je gospodin Karadžić bio ključni član, optužba tvrdi, u § 6, da je "Njihov cilj bio trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata na sta su bosanskih Srba-polagali pravo. "Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Tužilaštva Označeno-Up optužnice, Karadžić (IT-95-5/18-PT), Pretresno vijeće III, 19. oktobra 2009 http://www.icty.org/ x/cases/karadzic/ind/en/markedup_indictment_091019.pdf
5. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Odluka o primjeni pravila 73bis, Karadžić (IT-95-5/18-PT), Pretresno vijeće, 8. oktobar 2009. Općine uklonjene u cijelosti iz optužnice su Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Čajniče, Donji Vakuf, Ilijaš, Kalinovik, Kotor Varoš, i Višegrad.
http://www.icty.org/x/cases/karadzic/tdec/en/091008.pdf
6. Ibid. autorov komentar.
7. Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, presuda Sažetak, Milan Lukić i Sredoje Lukić (IT-98-32/1-T) "Višegrad", Pretresno vijeće III, 20 jul 2009, pristupljeno 27 juni 2014 http.: / / www.icty.org/x/cases/milan_lukic_sredoje_lukic/tjug/en/090720_judg_summary_en.pdf
8. Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju "Adresirano Vijeću sigurnosti UN-a sudija Theodor Meron predsjednik, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju , Mehanizam za Međunarodni krivični tribunal", 5 juni 2014, pristupljeno 27. Jun 2014. http://www.icty.org/x/file/Press/Statements%20and%20Speeches/President/140605_
POSJETA LOGORIMA NA PODRUČJU OPĆINE ROGATICA
15.august 2014.
U znak sjećanja na žrtve Udruženje “Žena - žrtva rata“ su 15. 08. 2014. godine organizovali posjetu zloglasnih logora Srednjoškolski centar "Veljko Vlahović” i “Rasadnik” na području općine Rogatica gdje se položilo cvijeće i proučila Fatiha u znak sjećanja na ubijene civile.
Ispred Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu prisutni su bili mr. Almir Grabovica i mr. Muamer Džananović, stručni saradnici.
Posjeta logorima "Srednjoškolski centar Veljko Vlahović" i "Rasadnik" (fotografije)
OBAVIJEST ZA JAVNOST
9. juli 2014.
Dana 09. 07. 2014. u službenoj posjeti u prostorijama Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu bio je Ivar Amundsen, počasni konzul Bosne i Hercegovine u Kraljevini Norveškoj. Ovom prigodom konzul je posjetio i službene prostorije Arhive Instituta te obavio razgovor sa direktorom Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava dr. Rasimom Muratovićem. Sastanak je zaključen na obostrano zadovoljstvo i željom za nastavak saradnje.
Ivar Amundsen i Dr. Rasim Muratović
IZABRAN NOVI DIREKTOR INSTITUTA
5. juni 2014.
Ovim putem želimo da obavijestimo javnost da je, na osnovu javnog konkursa sprovedena procedura izbora direktora Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, na osnovu koje je dr. Rasim Muratović, naučni savjetnik Instituta, izabran za direktora Instituta. Funkciju direktora Instituta dr. Rasim Muratović će obavljati u narednom četvorogodišnjem periodu, počev od 1. juna 2014. Rješenje o imenovanju dr. Muratovića uručio je rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Muharem Avdispahić, na 22. sjednici Senata Univerziteta u Sarajevu, održanoj 4. juna 2014. godine.
Dr. Rasim Muratović je rođen 1. marta 1956. godine u Olovu. Fakultet političkih nauka u Sarajevu, odsjek sociologija, završio je 1978. godine, a 1985. godine je odbranio magistarski rad na Interdisciplinarnom postdiplomskom studiju. U septembru 2005. godine, na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, odbranio je doktorsku disertaciju na temu: “Holokaust nad Jevrejima i genocid nad Bošnjacima”, nakon čega je angažiran kao spoljnji saradnik, a od 1. aprila 2006., kao stalni zaposlenik na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Dr. Rasim Muratović do sada je objavio 11 knjiga (od kojih su 5 prijevodi sa norveškog, dok preostalih 6 čine autorska djela), od kojih su najzapaženija djela “Genocid u Ahmićima 1993”, te “Milošević u ratu i Haagu – dokumentacija”, prevod poznatog norveškog autora Kjell Arild Nielsena. Autor je i 33 objavljena naučna rada i eseja na norveškom i bosanskom jeziku. Objavio je i 2 radio romana i 3 naučnoistraživačka projekta, te učestvovao na 11 međunarodnih i 18 domaćih naučnih konferencija.
Institut za istraživanje zločina, kao članica Univerziteta u Sarajevu, je jedina akademska ustanova u Bosni i Hercegovini, čije je osnovno, bitno naučnoistraživačko interesovanje i težište istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Formiran je u septembru 1992 godine u izuzetno složenim i teškim društvenim, političkim, ekonomskim, vojnim i bezbjednosnim uslovima i međunarodnim odnosima. Institut je kroz dvije decenije postojanja, zahvaljujući prvenstveno rezultatima naučnih istraživanja, ostvario izuzetno značajne rezultate i naučno-stručnu afirmaciju i respekt u našoj zemlji, Evropi i svijetu.
Dr. Rasim Muratović
BIOGRAFIJA DR. RASIMA MURATOVIĆA
NAGRADE I PRIZNANJE DR. RASIMA MURATOVIĆA
OSTALE AKTIVNOSTI DR. RASIMA MURATOVIĆA
OBJAVLJENI RADOVI DR. RASIMA MURATOVIĆA